Po svim ekonomskim parametrima Hrvatska je jedna od najlošije plasiranih zemalja Europske unije. Zaista je pravo čudo, a vjerojatno ni nama samima nije jasno kako, da smo toliko uspješni u sportu. Zemlja smo od oko četiri milijuna stanovnika s lošim demografskim trendovima, ali nekako smo uvijek u vrhu.
Pred nama su polufinala vaterpolskog i rukometnog Eura. Naši su još "živi", još su u turniru, a protivnici su Španjolska, odnosno Norveška. Zaista je teško sjetiti se reprezentacija u tim sportovima koje toliko traju.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Ajde, recite mi, koja to reprezentacija ima kontinuitet kao mi? Stalno smo ovdje, stalno smo pri vrhu. Dobro, možda nismo osvojili medalja kao neke druge reprezentacije, ali nam se nikad nije dogodilo ovo što se događa Francuzima. Pa oni svako malo ispadnu u prvom krugu - zavapio je izbornik rukometne reprezentacije Lino Červar nakon što se Hrvatska pobjedom nad Njemačkom plasirala u polufinale Eura.
Ma, lako za vaterpolo i rukomet, tu stvarno imamo tradiciju. A kako nekom neupućenom strancu objasniti formulu kojom smo došli do srebra s nogometnom reprezentacijom na SP-u u Rusiji. Samo par mjeseci kasnije zgražali su se švicarski novinari i čelnici Young Boysa nad stadionom Maksimir, a taj stadion je "ponajbolje" što hrvatski nogomet ima.
Da rezimiramo... Srbija ima "svemirski" nogometni kamp, Albanija je nedavno napravila nacionalni stadion od 22.500 mjesta novcem jedne privatne kompanije, Mađarska je otvorila još jedan stadion... Gotovo sve zemlje u hrvatskom okruženju uložile su masovne napore i hrpu love u infrastrukturu, a kod nas se još ništa nije pokrenulo. Čini se kao da je HNS sva nadanja usmjerio ka Osijeku i Pampasu koji se radi u većoj mjeri financiran mađarskim kapitalom.
No, ne zanima to izbornika Zlatka Dalića, Modrića, Rakitića, Rebića i ekipu. Oni su odigrali onako kako znaju, uzeli srebro i ujedinili naciju. Nikad ispunjenije zagrebačke ulice dočekale su ih opijene euforijom po najvećoj žegi.
Često si volimo tepati da smo najsportskija nacija na svijetu. Što bi bila definicija toga? Pa... Vjerojatno toliko dobrih rezultata u raznim sportovima na toliko mali broj stanovnika, a uz gotovo nikakva ulaganja. Ipak, nisu rezultati naših sportaša prošli neopaženo ni u inozemstvu.
BBC je 2013. objavio članak u kojem se autor Guy De Launey pita u čemu je tajna hrvatskog sportskog uspjeha, te pokušava dokučiti kako tako mala zemlja može biti tako velika u brojnim sportovima.
Za sugovornike je uzeo Igora Štimca, Petra Skansija i Romea Jozaka, a svi su mu kazali isto: "Nevjerojatno smo talentirani".
“Fizičke predispozicije bi mogle imati važnu ulogu. Jedna od prvih stvari koju će posjetitelj zapadnog Balkana uočiti je velik broj visokih ljudi u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Statistika potvrđuje taj dojam, no mora biti nešto više od toga. S 10 puta većom populacijom, Engleska također ima puno visokih i snažnih igrača, no na FIFA-inoj ljestvici se nalazi ispod Hrvatske", pisao BBC-jev autor.
Prije dvije godine ode o našim sportašima pisali su i njemački mediji.
"S 4,2 milijuna stanovnika Hrvatska ima tek nešto više stanovnika od Berlina (3,5 milijuna) i svejedno je sportski svjetski velikan. U odnosu na broj stanovnika i najbolja sportska zemlja na svijetu", pisao je njemački Bild hvalospjeve Hrvatskoj.
Bacili su se pedantni njemački novinari u analizu...
"Rukometaši (brončani s Europskog prvenstva 2016.) i vaterpolisti (svjetski prvaci 2017.) uvijek su među favoritima na svakom natjecanju. Goran Ivanišević velika je zvijezda i osvajač Wimbledona 2001., a Janica Kostelić je 2002. i 2006. osvojila četiri olimpijska zlata i dva srebra te je jedna od najuspješnijih skijašica u povijesti."
Sugovornika fenomena najsportskije nacije na svijetu odlučili su potražiti u Dini Rađi koji godinama radi u HKS-u.
- Naši uspjesi sigurno imaju veze s genima. Puno je ljudi ovdje više od prosjeka. Usto imamo i dobar sustav, prepoznajemo talente jako rano i dajemo im priliku da se razviju - rekao je Rađa koji je s Hrvatskom osvojio legendarno srebro na Olimpijskim igrama 1992. godine.
Valja tu dodati i nogometnu reprezentaciju sa svjetskom broncom 1998., Čilića, Ćorića, Davis Cup naslove iz , Ivu Majoli, veslače, Podravku, RK Zagreb...
Nevjerojatni su bili i uspjesi Janice i Ivice u alpskom skijanju. Baš kad smo pomislili da nakon njih nećemo imati skijaše vrijedne same svjetske elite ukazao se Filip Zubčić i osvojio drugo mjesto na veleslalomskoj utrci u Adelbodenu. Prvo je to postolje za hrvatske skijaše nakon pet godina i Ivičine bronce u kombinaciji. I tako će uvijek isplivati "neki" Zubčić, Rodeš, Kolega...
Ima još jedan snažan argument da nas se prozove najsportskijom nacijom svijeta. Ivano Balić proglašen je najboljim rukometašem svih vremena, Luka Modrić osvojio je Zlatnu loptu za 2018. godinu, a Sandro Sukno bio je najbolji vaterpolist svijeta. 2017. Hrvatska je tako postala jedina država na svijetu koja u tri loptačka sporta ima najbolje individualce na svijetu.
Sve hrvatske medalje na Olimpijskim igrama
Ljetne Olimpijske igre
Barcelona 1992.
Srebro, košarka, muški
Bronca, tenis, Goran Ivanišević
Bronca, tenis, Ivanišević/Prpić
Atlanta 1996.
Zlato, dizanje utega, Nikolaj Pešalov
Bronca, veslanje, osmerac
Atena 2004.
Zlato, rukomet, muški
Srebro, plivanje, Duje Draganja
Srebro, veslanje, Siniša i Nikša Skelin
Bronca, dizanje utega, dizanje utega, Nikolaj Pešalov
Bronca, tenis, Ančić/Ljubičić
Peking 2008.
Srebro, gimnastika, Filip Ude
Srebro, atletika, Blanka Vlašić
Bronca, streljaštvo, Snježana Pejčić
Bronca, taekwondo, Martina Zubčić
Bronca, taekwondo, Sandra Šarić
London 2012.
Zlato, atletika, Sandra Perković
Zlato, streljaštvo, Giovanni Cernogoraz
Zlato, vaterpolo, muški
Srebro, veslanje, četverac na pariće
Bronca, taekwondo, Lucija Zaninović
Bronca, rukomet, muški
Rio de Janeiro 2016.
Zlato, Šime Fantela i Igor Marenić, klasa 470
Zlato, Sara Kolak, koplje
Zlato, Sandra Perković, disk
Zlato, Martin i Valent Sinković, dvojac na pariće
Zlato, Josip Glasnović, trap
Srebro, vaterpolska reprezentacija, muški
Srebro, Tonči Stipanović, klasa laser
Srebro, Damir Martin, samac
Bronca, Filip Hrgović, boks
Bronca, Blanka Vlašić, skok u vis
Zimske Olimpijske igre
Salt Lake City 2002.
Zlato, veleslalom, Janica Kostelić
Zlato, kombinacija, Janica Kostelić
Srebro, superveleslalom, Janica Kostelić
Zlato, slalom, Janica Kostelić
Torino 2006.
Zlato, kombinacija, Janica Kostelić
Srebro, kombinacija, Ivica Kostelić
Srebro, superveleslalom, Janica Kostelić
Vancouver 2010.
Srebro, superkombinacija, Ivica Kostelić
Srebro, slalom, Ivica Kostelić
Bronca, biatlon (10 km), Jakov Fak
Soči 2014.
Srebro, super-kombinacija, Ivica Kostelić