Nisam bio zadovoljan ni ja, ni klub, a ni navijači i moram priznati da sam ozbiljno razmišljao što napraviti na ljeto. Igrao sam slabo i nisam vidio previše smisla u svemu, no trener Vukas opet me vratio na prirodnu poziciju. Dobro sam odigrao zadnje dvije utakmice, zabio tri gola i sada s puno više optimizma gledam na sljedeću sezonu - kaže junak Hajdukovih pobjeda nad Slavenom i Lokomotivom, Dejan Mezga.
- Cijeli život igrao sam ofenzivnog veznog, bilo lijevo, desno ili u sredini, no u Hajduku sam silom prilika igrao otraga, daleko od gola i nisam se najbolje snalazio. Sve je to utjecalo na mene i na moju igru koja je bila sve lošija i lošija, a dodatan uteg bili su porazni rezultati - prisjetio se Mezga, koji je po prirodi tih i povučen momak, a slabe igre dodatno su ga deprimirale.
Bio je svjestan da mu prijeti sudbina Iluridzea, Bukve, Abduholikova, igrača koji su dovedeni kao pojačanja, ali su morali otići jer nisu pokazivali ni dio onoga zbog čega su dovedeni na Poljud.
- Teško sam proživljavao sve što se događalo od početka sezone. Nisam došao iz Maribora u Hajduk da popunim broj i primam plaću, došao sam jer sam želio nešto napraviti, ostaviti trag. Nažalost, nije krenulo dobro, nadovezale su se i ozljede, ni pripreme nisam prošao pa sam igrao nespreman, a onda su zaredale promjene trenera, loše igre i porazi... Bilo mi je jako teško, nisam vidio izlaz iz te situacije, a bio sam svjestan kako ni ja ni Hajduk nemamo vremena čekati.
Razmišljao je o razlazu, a onda je na mjesto trenera došao Hari Vukas, koji ga je gurnuo naprijed i pogodio.
- To je bilo to, kao da sam ponovo prodisao punim plućima. Puno bolje se snalazim bliže golu, a korisniji sam i za momčad jer stignem i u napad i u obranu. Eto, krenuli su me i golovi, samo, tek su to dvije utakmice, svjestan sam da i ja i momčad moramo dati još puno više - kaže oprezni, ali i optimistični Mezga.
Jedinu utjehu u teškim trenucima pronalazio je u obitelji.
- U Splitu nisam poznavao nikoga osim suigrača i ljudi iz kluba, tako da sam mir pronalazio u krugu obitelji. Supruga Tanja te sinovi Niko i Kevin bili su moja oaza mira, sreće i podrške.
Sada je najednom sve ljepše, Hajduk je na trećem mjestu koje vodi u Europu.
- Oduvijek sam vjerovao u ovu momčad, ima tu sjajnih igrača, ali jednostavno nismo funkcionirali kao cjelina. Nije mi bilo drago pročitati kako nemamo kvalitetu i karakter jer to naprosto nije istina. Samo, teško je bilo što reći kad te demantiraju rezultati i ono što smo pokazivali na terenu. To je samo dodatno pojačavalo pritisak i svaki nam je dan bilo sve teže. Nadam se da je kriza sada napokon za nama te da ćemo sigurno osigurati Europu.
Mezga je do dolaska u Hajduk igrao u Mariboru, klubu koji je napravio veliki iskorak. Nastupao je i u Ligi prvaka.
- Ključ je njihova uspjeha u tome što su se sve kockice pažljivo slagale dugi niz godina. Kad je prije šest-sedam godina u klub došao Zlatko Zahovič, počeo ga je slagati od vrha do dna. Svi su morali zaboraviti na osobne ciljeve i podrediti se kolektivu. Kad se klub i momčad slažu pažljivo, nekoliko godina, na koncu moraju doći i rezultati.
Mir i stabilnost upravo su ono što Hajduku nedostaje već godinama.
- Teško je igrati kad se svako dva tjedna mijenja trener, kad se mijenja sustav igre, zahtjevi... A kad se na to doda pritisak s tribina, pa i nesreća, jer smo u četiri utakmice primali golove i prosipali bodove na samom kraju utakmica, prirodno je da se u momčad uvuče nervoza, nepovjerenje...
Sada je ipak sve bolje.
- Sve je u našim rukama, s nekoliko dobrih rezultata vratilo nam se samopouzdanje, tako da vjerujem da smo napokon na dobrom putu da zadržimo ovo treće mjesto i plasiramo se u Europu.