Predsjednici Splitskog kluba olimpijaca Željko Jerkov i Splitskog saveza športova Ivica Veštić na današnjoj press konferenciji prezentirali su zaključke donesene uoči početka rada komisije koja će izraditi strategiju hrvatskog sporta, a koju je formirao Središnji državni ured za sport. Smatraju kako sport mora imati puno bolji status u društvu.

- Hrvatski sport dobiva 1,2 promila proračuna RH, oko 150 milijuna kuna, što je katastrofalno malo i uvrjedljivo za sport. Hrvatski sport od toga ne može živjeti, a trebao bi biti od strateške važnosti za RH - kazao je Jerkov i dodao:

- U Mađarskoj djeca imaju obavezan tjelesni odgoj svaki dan, a kod nas? Mi nemamo ni igrališta, terene, bazene... Naša najbolja sportašica Sandra Perković ima zagarantiranu stipendiju od svega 2,400 kuna u neolimpijskoj godini?! Pa se pitam je li nas sve skupa sram? U bivšem MZOS za nepredviđene troškove bilo je planirano više novca nego za cijeli sport!? Eto gdje smo mi i sport, a ovakvih primjera vam mogu nabrajati do sutra... Sve dok Hrvatska za sport ne bude izdvajala minimalno 1% proračuna, možemo se pozdraviti s rezultatima i medaljama. Pogotovo u kolektivnim sportovima. Kad je dr. Đikić otišao iz Hrvatske cijela se država digla na noge, a sportaši nam na dnevnoj bazi odlaze. I još smo sretni zbog toga? U nogometu i košarci više nemamo nijednog reprezentativca iz domaće lige, u rukometu i vaterpolu jednoga - dvojicu... Svi su vani... Pa mi više nismo sport, nego prosvjeta, mi odgajamo sportaše za druge. I kome ćemo kao takvi biti interesantni, tko će gledati utakmice, tko će trenirati - nizao je pitanja Jerkov.

- Problem je što je prije 25 godina srušen jedna model financiranja sporta, a drugi nije uspostavljen. Nikad nije razgraničeno do koje razine sport financira lokalna zajednica, a do koje država. Postojeće stanje u kojoj lokalna razina financira i sportaše, i trenere, i infrastrukturu... je nemoguće i neodrživo - kazao je Veštić i dodao kako nisu zadovoljni niti zastupljenošću grada Splita u novom tijelu koje brine o sportu.

- Imamo novo tijelo, novu vertikalu sporta, ali Split kao drugi grad u Hrvatskoj po veličini, a po mnogo čemu i prvi, nema svog predstavnika, i ne može sudjelovati u oblikovanju budućnosti sporta u Hrvatskoj. Nakon što su izgorjeli objekti na Bjelolasici, Hrvatska nema ni Olimpijski centar. Evo, zašto Spit ne bi bio Olimpijski nacionalni centar? Imamo infrastrukturu i sve što je potrebno - zaključio je Veštić, nakon čega su predstavljeni prijedlozi SKO i SSŠ:

1. Osigurati financiranje javnih potreba u sportu državne razine iz državnog proračuna na razini minimalno 1% proračuna. Preko nacionalnih sportskih saveza financirati programe nacionalnih selekcija i službena klupska natjecanja.
2. Izraditi Nacionalni program sporta (Strategija razvoja sporta RH) pa tek onda novi Zakon o sportu (NPS mora biti  temelj novog Zakona o sportu). Redefinirati položaj sporta u RH, uskladiti s njegovom ustavnom pozicijom kao djelatnosti od posebnog interesa, njegovo financiranje, utvrditi porezne olakšice i normativni okvir.
3. Napraviti kategorizaciju sportova od interesa za RH (bazični, tradicionalni i uspješni)
4. Javne potrebe na lokalnoj razini-zakonom o sportu i nacionalnim programom sporta jasno i sukladno značaju i obuhvatu,-definirati status sporta na lokalnoj razini, -način i izvore financiranja(povećati mogućnosti i izvore financiranja)-uspostaviti direktnu zakonodavnu vertikalu lokalnog sporta prema Središnjem uredu za sport (integriranje lokalnog sporta u državnu upravu) -jasnije definirati status sporta unutar proračuna jedinica lokalne i područne samouprave-jasno definirati razgraničenja u sportu(što i do koje razine financiraju JLPU)-zakonom jasno definirati što je natjecateljski sport u Hrvatskoj. Mora se uvesti porezna olakšica tvrtkama koje darivaju u sport, bez plaćanja koncesija sportskih klubova, bez plaćanja poreza na dobit sportskih klubova koji van sportskim djelatnostima financiraju sportske aktivnosti, bez plaćanje PDV a za darovanu opremu i sportske rekvizite. Osloboditi  ili umanjiti plaćanje PDV na ulaznice za sportske priredbe. 
5. Definirati status sportskog kluba i postaviti ga za nosioca sportskih aktivnosti i kvalitete. (definirati što su to klubovi, odnosno odvojiti ih od klasičnih udruga).
6. Osnovati Registar neprofitnih udruga građana u sportu, te iste osloboditi plaćanja poreza na dobit.
7. Nacionalnim programom definirati izgradnju i unaprjeđenje sportske infrastrukture. Aplicirati na EU fondove i zakonom utvrditi standarde potrebne sportske infrastrukture u odnosu na veličinu gradova.
8. Obavezno uvođenje tjelesnog odgoja 5 puta tjedno u osnovnim i srednjim školama, uz obavezno  uključivanje  kineziologa u rad s djecom od 1. do 4. razreda osnovne škole; u tom periodu sva djeca moraju naučiti osnove plivanja i vožnje bicikla. Odrediti i definirati osnovnu opremu školske dvorane i školskog igrališta.
9. Zaustaviti prerani odlazak sportaša van Hrvatske utjecajem na krovne svjetske saveze, i kreirati nove odnose. Sportaši  se ne smiju tretirati kao klasična radna snaga jer to nisu (ne mogu dočekati mirovinu kao aktivni sportaši,sportaši ne mogu biti samostalni obrtnici nego djelatnici na određeno vrijeme/koliko im ugovor traje/).
10. Povećati zastupljenost žena u sportu; edukacija i status stručnog kadra.
11. Bavljenje sportom mladima mora biti besplatno!