Letite brzinom od 90 km/h, ispod vas je predivan krajolik pokriven snijegom, a masa ljudi vam kliče. Sve je to divno i krasno, ali jedan pogrešan pokret u zraku može donijeti teške posljedice. Upravo zbog toga su skijaški skokovi, po mnogima, najopasniji i najzahtjevniji sport.
I ne samo to. Skijaši skakači su najosjetljiviji sportaši. Nešto je do njih samih, a nešto i do ovog sporta koji nosi strašan pritisak. Neki velikani ovog sporta imali su problema s depresijom i tražili utjehu u drogi i alkoholu, a nažalost, to je koštalo života jednog od najvećih u povijesti ovog sporta.
Finac Matti Nykänen je na današnji dan prije pet godina preminuo u 56. godini života. Pamtimo ga kao velikana skijaških skokova i čovjeka koji je osvojio četiri olimpijska zlata, pet svjetskih, čak četiri puta osvojio je Svjetski kup, a dvaput je bio najbolji na Novogodišnjoj turneji.
Matti Nykänen je već u mladim danima iskazivao veliki talent, s 18 godina postao je svjetski prvak na velikoj skakaonici u Holmenkollenu. Vrlo brzo cijela se Finska zaljubila u mladog skakača koji je nizao sjajne rezultate na raznim natjecanjima. Na Zimskim olimpijskim igrama 1984. godine u Sarajevu stigao je do srebra na maloj i zlata na velikoj skakaonici, a četiri godine kasnije Nykänen je oduševio na ZOI u Calgaryju gdje je osvojio tri zlatne medalje.
Nevjerojatan uspjeh donio mu je niz nadimaka, a svijet skijaških skokova pamti ga kao ‘Letećeg Finca’ ili ‘Čovjeka pticu’. Junak cijele Finske nastavio je dominirati ovim sportom od kojega se oprostio s nevjerojatnim brojkama. Matti Nykänen je tako u karijeri osvojio četiri olimpijska zlata, jedno srebro, pet puta bio prvak svijeta, na svjetskim prvenstvima dohvatio još devet medalja. Veličanstveno.
- On je moj dječački heroj. Oduvijek je pazio na mene, u trenucima kada mi je bilo teško, on bi me nazvao, pa među prvima ponudio svoju pomoć - izjavio je Toni Nieminen, još jedna finska ikona skijaških skokova, ali i osvajač zlatne medalje iz Albertvillea 1992. godine.
Velika sportska ikona, idol mladih, pa i junak cijele nacije nije se najbolje snašao u drugom privatnom dijelu života, zbog kojeg se oprostio od skijaških skokova u 30. godini života.
Alkohol ga je uništio
- Matti Nykänen je bio suveren u naše doba, nitko mu nije mogao niti blizu. A tih je dana bio pravi sportaš, vjerojatno trenirao više od svih konkurenata zajedno. No, to je sve bilo do neke njegove 23. ili 24. godine, tada se osjetilo kako ide nekim drugim putem - rekao nam je Primož Ulaga i dodao:
- Znali smo popričati, kao i proteklih godina ako bi se vidjeli, ali ništa previše. On vam je slabo govorio engleski jezik. Alkohol? Ma ništa previše, imao je 60-ak kilograma, njemu bi dvije pive bile previše.
I tu su onda eskalirali njegovi životni problemi koji su ga redovito vraćali na naslovnice svjetskih medija. Samo Nykänen je sportsku rubriku vrlo brzo zamijenio crnom kronikom.
Najveći neprijatelj bio mu je alkohol. Prvi put ga je probao s 14 godina i više nikada nije prestao piti. Nije se uspio nositi sa slavom i pritiskom koje donosio sport. U alkoholu je vidio najvećeg prijatelja u kojem je utapao tugu i tražio utjehu u nesretnom životu. Često je dolazio pijan na natjecanja, a uz velike količine alkohola bi postao totalno druga osoba. Nasilan i agresivan. Trener Matti Pulli ga je čak triput izbacivao iz finske reprezentacije. Tukao se s kolegama iz reprezentacije, krao alkohol, pokušao pijan nastupati...
Ženio se pet puta, dvaput završio u zatvoru gdje je proveo više od tri godine. Prvo je tamo završio na 26 mjeseci nakon što je nožem izbo rođaka, kasnije na još 16 mjeseci zbog fizičkog napada na tadašnju suprugu Mervi Tapoli koju je napao na Božić.
Dva je puta bankrotirao, okušao se u pjevačkim vodama gdje je 1992. godine čak bio i uspješan, a financijski problemi naveli su ga da se u jednom dijelu života okuša i kao striper. Pojavio se i u jednom pornofilmu, no ta karijera nije bila uspješna, kao ni ona bračnog savjetnika. Radio je sve što mu se nudilo kako bi skupio novac. Kojeg je trošio na alkohol.
Neuredan način života donio mu je i zdravstvene poteškoće, a godinu dana prije smrti dijagnosticirali su mu dijabetes. Nažalost, uz takav način života njegovo tijelo je samo propadalo, a srce je prestalo kucati prije točno pet godina.