Sedam dana čekao je Nigerijac Samuel Emem Eduok papire iz Turske i potpis ugovora s Hajdukom. Pa iako se sve skupa oteglo, a u međuvremenu je uživo odgledao i europsku blamažu budućih suigrača protiv Gzire, ništa ga nije pokolebalo u naumu da potpiše za Hajduk. 

- Znao sam da će s papirima sve biti u redu, s te strane nije bilo razloga za brigu, a što se tiče poraza od Gzire, naravno da ga nitko nije očekivao, ali to je nogomet. Bilo je jako puno nesreće, a nisam očekivao ni da će trener toliko standardnih igrača mijenjati -  kaže Samuel, čije se prezime u nekim slučajevima pisalo i Edouk. 

- Točno je Samuel Emem Eduok, a nadimak mi je Samo.

Kad smo mu preveli što ''samo'' znači na hrvatskom, slatko se nasmijao. 

- Onda zaboravite na nadimak, zovite me Samuel.

Potvrdio je i da nije bila ''patka'' informacija iz turskih medija da ga želi i Bešiktaš. 

- Bilo je kontakata i ponuda, ali ja sam već izabrao Hajduk, a smatrao sam i da je  za mene Hajduk puno bolja opcija od Bešiktaša. U Turskoj bih možda više zaradio, ali nakon tri godine tražio sam promjenu, tražio sam klub u kome ću sigurno igrati i pokušati se izboriti za transfer u veće klubove u zemljama poput Italije ili Njemačke.

Iako je uoči dolaska predstavljan kao napadač, Eduok je prvenstveno krilni igrač. 

- _{Mogu igrati na pozicijama 11 ili 7, ali po potrebi mogu igrati i u napadu, broj 9 ili 10, zavisi od taktike koju trener izabere. Momčadski sam igrač, odigrat ću sve što treba za momčad.} 

Ako treba i na gol...

- Ma ako treba i na gol, ali ne bi to bilo dobro ni za momčad ni za navijače, ha, ha, ha...

S obzirom na to da nije prošao pripreme i da je s ostatkom momčadi odradio svega nekoliko treninga, Nigerijac je svjestan da će mu trebati još neko vrijeme da uđe u formu. 

- Profesionalac sam i nisam se zapustio, trenirao sam u teretani, trebat će mi po mojoj procjeni još barem tjedan dana da se vratim u natjecateljsku formu. Na treningu sam nosio pojas koji snima sve bitne podatke, i oni pokazuju da sve ide u dobrom smjeru. Zbog toga vjerujem da ću brzo konkurirati za momčad.

Ne smatra kako će biti problem to što je suglasnost za njegovo dovođenje dao bivši trener Siniša Oreščanin, a sada je na klupi Damir Burić. 

- To je nogomet, događa se, na meni je da dajem sve od sebe na treningu, a ostalo je na treneru. Radit ću strpljivo i čekati svoju priliku...

Za sebe kaže da su mu najjače karakteristike dribling, šut i brzina, a zanimljivo je da je prije dolaska na Poljud gledao jednu veliku utakmicu Hajduka. 

- Gledao sam utakmicu Hajduka i Evertona. Slučajno, naravno, vrtio sam programe na TV i odlučio je pogledati. Svidjela mi se atmosfera, ali i utakmica je bila dobra. Naravno, više sam pažnje obraćao na Everton nego na Hajduk, tko je tada mogao i zamisliti da ću jednom zaigrati za Hajduk – iskrenu priznaje. 

Kući u Nigeriju putuje dva puta godišnje u pauzama prvenstva. 

- Tamo žive moji roditelji, dva brata i dvije sestre, odem posjetiti i djevojku s kojom ću se oženiti do kraja godine... Ona je iz Kenije, moram je još otići i službeno zaprositi kod njenih roditelja. 

Nasmijao se Eduok kad smo mu otkrili dalmatinski običaj, ovdje se svi najprije okupe kod mladoženje, pa onda u koloni odu isprositi mladenku kod njenih roditelja... 

- Bilo bi to lijepo putovanje, ha, ha, ha... - nasmijao se simpatični Nigerijac. Kako i ne bi kad su Nigerija i Kenija na suprotnim stranama Afrike, udaljeni preko 4.000 kilometara. 

Zanimljivo je kako je Eduok i danas rekorder Nigerije po broju postignutih golova na jednoj utakmici, zabio je u dresu svog matičnog kluba FC Dolphin šest golova u pobjedi nad Nembe Cityjem. Upisao je i jedan nastup za seniorsku vrstu, ali nije bio u konkurenciji za SP u Rusiji, pa tako ni za ogled Nigerije i Hrvatske u prvom kolu u Kalinjingradu. 

- Nakon te utakmice navijao sam za Hrvatsku, igrali ste jako dobro i vjerovao sam da možete otići do kraja. Na velikim natjecanjima stalno pobjeđuju Njemačka, Brazil i te velike reprezentacije, a Hrvatska je bila iznenađenje i svi su navijali za vas. Igrali ste najljepši nogomet, ali i imali najljepšu predsjednicu, neobično je vidjeti da tako strastveno navija i podržava svoju reprezentaciju i da stalno je uz momčad.  

Nada se Eduok da bi dobrim igrama u dresu Hajduka i sam mogao zaraditi poziv izbornika Nigerije. Presudit će naravno golovi, a Eduok ima precizan plan koliko ih želi zabiti. 

- Želim zabiti što više, ali zadovoljan bih bio s 18 postignutih golova.

Zadovoljni bi bili i navijači Hajduka, kao što će biti zadovoljni i kad čuju da Nigerijac ne voli večernje izlaske. 

- Već dugo sam u inozemstvu i imam neki svoj ustaljeni ritam. Ne izlazim puno, ponekad na večeru kad mi stigne obitelj ili djevojka. Uglavnom sam kući, odmaram, slušam domaću nigerijsku glazbu i hip – hop, igram video igrice... Ako je na rasporedu jedan trening, znam otići do teretane i dodatno raditi na sebi. Nisam još stigao upoznati grad, bio sam u šoping centru s Rokom i Marinom koji rade za klub, i to je sve. Bit će vremena...

Ritual izlaska na kavu sa suigračima nije mu poznat. 

- Kavu ne volim jer mi ima gorak okus, pijem uglavnom sok od naranče. Tek upoznajem suigrače, sreo sam i mog sunarodnjaka Chinedua prije par dana, nisam ni znao da ima još Nigerijaca u Hajduku. 

U Splitu ga je iznenadila – vrućina. 

- Svjestan sam da većina Europljana misli da je u Africi vruće, ali u kraju iz kojeg ja dolazim nije tako visoka temperatura kao ovdje.

Da nije nogometaš, bio bi strojarski inženjer. 

- Moja majka je umirovljena učiteljica a otac strojarski inženjer. Jedan brat je krenuo očevim stopama, drugi je liječnik, sestre studiraju... tako da bih vjerojatno i ja krenuo tim putem. A kako su mi matematika i fizika išle dobro, vjerojatno bih i ja krenuo očevim stopama.