Ma naši su suci najbolji na svijetu! Ovo je bila jako teška utakmica za suditi i odradili su je fenomenalno.
Bio je to zaključak stručnjaka, naših bivših asova dok su analizirali nevjerojatnu, spektakularnu utakmicu... Danske i Egipta u četvrtfinalu Svjetskog rukometnog prvenstva. I arbitražu Matije Gubice i Borisa Miloševića, dvojca koji već godinama sudi najveće stvari na svjetskoj sceni. U sportu koji je malo podložniji sudačkom utjecaju, da ne kažemo pogurancima...
POGLEDAJTE VIDEO: Razgovor s Mislavom Oršićem
Gotovo istovremeno, podjednako vatrometnu utakmicu, spektakularan derbi dostojan liga petice, odigrali su u Maksimiru Dinamo i Hajduk. Ali maltene čim je sudac Mario Zebec odsudio kraj, glavni junaci više nisu bili maestralni Oršić, lucidni Majer, bravurozni Livaković ili talijanski preporoditelj Tramezzani nego on. Sudac.
'Pedagog' Zoran Mamić u TV istupu nije pohvalio ni jednog svog igrača nego je krenuo:
- Ogorčen sam na suce. Ne samo danas. Napravila se hajka zbog jednog auta, a na svakoj utakmici ima ih pet i sigurno nije znao da ćemo dobiti penal i zabiti gol nakon toga (protiv Gorice, nap. a.). Ono što su danas radili glavni i VAR sudac, to je sramota! Ajmo napraviti analizu odluka. Dva penala na Lovri Majeru i na Gavri, ništa se ne svira. Bio sam iritiran na svog prijatelja (Bebeka, nap. a.), s kojim se ponekad viđam. Nemoguće je da ovo nije penal, a stvara se fama da se Dinamu pomaže jednim autom. Samo još jednom recite da se Dinamu pomaže suđenjem. Ovo je pljuska sudačkoj organizaciji!
A onda se otvorila telefonska linija s Međugorjem i iz daktilo biroa u Maksimiru ubrzo je izašlo:
- Gospodo iz HNS-a, dosta je! U Hrvatskoj postoji klub koji ne plače, ne kmeči, ne žali se. Šuti, trpi, igra i pobjeđuje. I hrani cijeli hrvatski nogomet, financijski, igrački, na sve načine. 14 igrača Dinama omogućilo vam je ugodan život sljedećih nekoliko godina svojim doprinosom za osvojeno srebro u Rusiji. A vi to vraćate najmonstruoznijim podvalama koje se mogu zamisliti. Mario Zebec nije slijep. On dobro vidi i točno zna sto radi. Večeras, na Maksimiru, u utakmici koja bi trebala biti najveća svečanost hrvatskog nogometa, u samo 45 minuta taj je čovjek masakrirao Dinamo. Nije sudio apsolutno čisti, nedvojbeni kazneni udarac na Majeru, išao je gledati VAR i pored zdravih očiju odlučio je zažmiriti. Drugi mogući kazneni udarac, nakon povlačenja Gavranovića, nije išao niti pogledati. Nije sudio indirekt na vraćenu loptu Kaliniću, a na kraju ne sudi ni evidentno rušenje Gavranovića u terenu, iako je pet metara od situacije. Ništa tu nije slučajno, to je eklatantna pljačka. Bilo je tako i u Osijeku - slični su bili, ne propusti, već namjerne odluke Duje Strukana. Nije vas briga za hrvatski nogomet, putujete, gostite se i čekate da vam u Maksimiru ponovo poklonimo 14 igrača koji će stvarati uspjehe hrvatske reprezentacije!? Dosta je. S Dinamom se više nećete napucavati na ovaj način, vidjet ćete to vrlo brzo.
Zanimljivo, samo tri dana ranije s iste je adrese javnosti upućeno pismo ovog sadržaja:
- Nismo i nećemo komentirati suđenje, niti sada niti onda kada se griješilo na našu štetu, iz jednostavnog razloga - jer vjerujemo u sustav. U uspostavljeni sustav sudačke organizacije, njenih kreatora i aktera i njenih alata. Jedan od tih alata, VAR, jučer je Dinamu poništio gol, a Gorici priznao prvi, iako je startno bilo označeno zaleđe. I sve ok, jer je to rekao sustav. Pozivamo sve da, osobito u javnom prostoru, obuzdaju niske strasti, iracionalne reakcije i pritiske te da u prvi plan stavimo sve ono zbog čega nogomet prate milijuni ljudi - golove, borbenost, odanost svome klubu, dramatičnost rezultata.
Eto, u tri dana od vjere u sustav i poziva da svi "obuzdaju niske strasti i pritiske i u prvi plan stave igru i golove" do "najmonstruoznijih podvala, masakra i eklatantne pljačke"! I to od kluba koji "ne plače i ne kmeči nego šuti, trpi (!?) i igra". I, da, Hrvatskoj daje 14 reprezentativaca pa zato, ako niste znali, zaslužuje bolji tretman od onih koji daju dva-tri ili onih koji, jadna im majka, ne daju ni jednog.
Što reći nego - zapljeskati. Uspjeli ste, gospodo, Dinamo i Hajduk napokon su kao jedno! Kradu vas, otimaju vam, ne vole vas..., a vi stojite hrabro na braniku domovine. U čvrstoj želji da jedinstveno iskorijenite sve anomalije iz našeg nogometa. Dobro, možda ne baš sve, ali suce svakako.
E pa sad kad imamo takvo jedinstvo naša dva najveća kluba, HNS i HNL nezaustavljivo jure u bolje sutra. U ligu božanskih savjetnika, europskih trenera i bezgrešnih sudaca.
A golčine Oršića? Bravure Livakovića, Majera, Vuškovića ili Čoline? Super za vas, dečki, ali jesi vidio onog lopova kako nas je pokrao za aut, korner, ma ni bacanje novčića nije mi bilo čisto! Kme-kme...