Naravno da se opet priča o zlatu, ali mi smo kao reprezentacija skromni, na zemlji. Međutim, svjesni smo i svojih kvaliteta. Znamo koliko smo dobri i tako ćemo se i ponašati. Treba vjerovati u sebe, jer ako sumnjamo, nećemo dobro proći, uvjerena je hrvatska “jedinica” Mirko Alilović (29).

Imao je ove sezone neobično dugu pauzu, zbog ozljede ramena nije igrao tri mjeseca, no ulovio je formu.

- Da, u zadnjih mjesec dana ušao sam u ritam utakmica, i fizički i psihički se osjećam OK. Posluži li me zdravlje, neće biti nikakvih problema - kaže Alilović, koji neće puno odstupiti od onoga što govore i izbornik i suigrači, a to je - maksimalan oprez.

- Kažem, svjesni smo svoje kvalitete i mogućnosti, ali svjesni smo i da jedan loš dan može uništiti cijelo prvenstvo. Treba se skoncentrirati prvo na Austriju, potom na Tunis... Ako maštamo o zlatu, ako smo u mislima već u finalu, onda smo zaboravili nešto važno - ovih devet utakmica prije finala. Poštujemo sve, respektiramo svakoga, ali nikog se ne bojimo - kaže Mirko, koji je u reprezentaciji od 2007. godine.

Do danas je sakupio dva europska srebra i jednu broncu, po jedno svjetsko srebro i broncu te olimpijsku broncu. Zlata još nema.

- Moramo biti zadovoljni učinjenim. Uvijek to može bolje, ali imamo kontinuitet velikih rezultata, nešto što nemaju mnoge reprezentacije koje u svoje klubove ulažu milijune - naglašava Mirko.

Trpio je puno kritika svih ovih godina, nekad zasluženo, nekad baš i ne, ali takav je život rukometnih golmana. Tu nema skrivanja, ili braniš ili ne braniš. Uostalom, ne kaže se uzalud da je u rukometu golman barem 50 posto momčadi.

- Da, to je tako. Ako golman brani, šanse da ćeš dobiti utakmicu su 90 posto. Ako ne brani, šanse da ćeš izgubiti su 90 posto. Vrlo jednostavno, nema tu prevelike matematike. S dva-tri obranjena zicera dižeš momčad do te granice da možeš prelomiti utakmicu u jednoj minuti - svjestan je Mirko, no sve to, važnost njegove pozicije, ne stvara mu dodatno opterećenje.

- Nema toga. Kad kažem da smo svjesni svoje kvalitete kao momčad, mislim i na sebe. Nakon prošlog EP-a potpisao sam novi ugovor s Veszpremom, a to sam valjda nečime i zaslužio. Nečim dobrim, jer zaista sam branio dobro - kaže Mirko.

Da se za učinjeno u reprezentaciji svih ovih godina ocjenjuje ocjenama od jedan do pet, sam sebi dao bi...

- Pa recimo - trojku. Bilo je nekoliko natjecanja s kojih smo se vratili bez medalje, ali zadnjih sedam godina, koliko sam u reprezentaciji, ona je ostala ondje gdje je bila kad sam došao, uvijek u vrhu - rekao je Alilović.

Put do vrha u Kataru bit će, jasno, puno lakši ako Mirko Alilović bude za peticu.

- Ako Mirko bude za pet, i Hrvatska će biti za pet! - uvjeren je naš golman.

Ispratio ga je i troipolgodišnji sin Ivan, dvije godine mlađi Mate još je premali.

- Najteže mi je bilo ova dva dana gledati kako plače. Nismo bili zajedno zadnjih 15 dana, sad se opet rastajemo i to mi je kao roditelju najteže. Uh, stvarno nije lako ‘probaviti’ te njegove suze - emotivan je Alilović.

No jak je dječak, ako je mogao “probaviti” mađarski...

- Jako je težak jezik, ali ide u vrtić, ulovio je već mnogo.