Za one koji su odlučivali o izboru ovogodišnjih nominacija za Oscare, Donald Trump je bio simbol svega što je u Americi zlo. No kad pogledamo unatrag, u Trumpovu izbornu 2016. godinu, dok je u Bijeloj kući još sjedio afroamerički predsjednik Barack Obama, te usporedimo nominacije za Oscara tad, 2016., i danas, 2021., možda ćemo zaključiti da za američki film i Oscare i nije bilo tako loše što je Donald Trump izabran za 45. američkog predsjednika.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovogodišnji Oscari
U doba crnoga demokratskog Obame svih dvadeset nominiranih glumaca bili su dvije godine zaredom bijelci. Nakon četiri godine vladavine bijelog suprematističkog predsjednika, od dvadeset nominiranih glumaca devet je “obojenih”. Trumpovo rasističko zlo pokrenulo je stvari nabolje, tako da crni sudionici protesta #OscarsSoWhite iz Obamine 2016. godine mogu biti zadovoljni.
Predsjednik koji je javno savjetovao policajcima da ne budu blagi prema uhićenima te isticao da među pripadnicima Ku Klux Klana i bijelim rasistima ima predivnih ljudi, zaslužan je za ovogodišnju oskarovsku etničku i rasnu raznolikost.Naravno, nikakva programirana isključivost ili vaganje bratstva i jedinstva svih boja kože ne može jamčiti pravedne vrijednosne sudove i nagrade. Pokojni afroamerički glumac Chadwick Boseman dobar je primjer lošeg utjecaja politike i duha vremena na umjetnost. On će vrlo vjerojatno posthumno osvojiti Oscara za najbolju mušku ulogu u površnom, ali snobovski razvikanom filmu “Ma Rainey’s Black Bottom”, iako su po sudu mnogih bolje uloge ostvarili Anthony Hopkins u filmu “The Father” i britanski Pakistanac Riz Ahmed u “The Sound of Metal”. Znači li to da Boseman ne zaslužuje Oscara? Ne, naravno, jer riječ je o vrhunskom glumcu u, nažalost, lošem filmu.
A prije samo dvije godine u filmu Ryana Cooglera “Black Panther” Chadwick Boseman bio je daleko najbolji glumac, dok je Oscara osvojio Rami Malek za svoju zečju karikaturu Freddieja Mercuryja u filmu “Bohemian Rhapsody”. Neoprostiva je sramota za članove Američke akademije da Boseman tad nije bio čak ni nominiran za nagradu. Zašto? Zato što je glumio u Marvelovu uspješnom visokobudžetnom spektaklu o superjunacima. Zar predrasude prema bilo kojoj vrsti filma, pa i studijskim blockbusterima, nisu također neka vrsta diskriminacije, recimo one akademske, oskarovske? U slučaju “Black Panthera” (tad u nominacijama samo za dekorativne i tehničke Oscare) to je višestruko sramotno, jer je riječ o filmu koji je estetski, tematski i antirasistički bolji, radikalniji i uzbudljiviji od svih filmova nominiranih ove antitrumpovske godine.
Daroviti crni redatelj “Black Panthera”, Ryan Coogler, nije tad, 2016., bio nominiran za Oscara, no ove godine je nominiran kao producent filma “Juda i Crni Mesija” (“Judas and the Black Messiah”), također crnog redatelja Shaka Kinga, povijesnog filma o ubojstvu Freda Hamptona, poznatog čelnika ogranka Crnih pantera u Chicagu šezdesetih godina. Kingov film je potresna slika rasnih sukoba tog doba i nesnošljivosti vladajućih bijelih institucija prema crncima. “Juda i Crni Mesija” ima nominacije za najbolji film, scenarij i sporednu mušku ulogu Daniela Kaluuya kao Freda Hamptona, što je čudno jer je to jedna od dviju glavnih uloga. Druga je ona LaKeitha Stanfielda kao naslovnog Jude, izdajnika i FBI-eva doušnika Williama “Billa” O’Neala, koja je također vrhunska kao i Kaluuyina. “Juda i Crni Mesija” možda je najantitrumpovskiji film ovogodišnjih Oscara, koji se otvoreno izruguje trumpovskoj rasističkoj i tajkunskoj ideologiji.
U jednoj sceni Crni Mesija, Fred Hampton, s osmijehom govori da je miran, siguran i sretan život za bogate demokracija, a kad to požele siromašni, onda je to socijalizam. Martin Sheen u filmu namjerno trumpovski glumi J. Edgara Hoovera, šefa FBI-a, koji svom agentu živopisno objašnjava da je borba protiv crnaca pitanje opstanka SAD-a.
Još se jedan film bavi povijesnim zbivanjima šezdesetih, važnima za afroameričku zajednicu, a nominiran je za Oscare za najbolji scenarij i sporednu mušku ulogu. To je drama “Jedna noć u Miamiju” (“One Night in Miami”) crne glumice i redateljice Regine King, u kojoj se četiri slavna i utjecajna Afroamerikanca, politički vođa Malcolm X, boksač Cassius Clay (budući Muhammad Ali), sportska i glumačka zvijezda Jim Brown te zvijezda soula Sam Cooke, sastaju i raspravljaju o organizaciji borbe za građanska prava crnaca.
Film crnog redatelja Leeja Danielsa, “Sjedinjene Države protiv Billie Holliday” (“The United States vs. Billie Holliday”), bavi se važnom epizodom iz afroameričke povijesti. Američka vlada i policija nastojala je četrdesetih godina spriječiti slavnu crnu pjevačicu da pjeva pjesmu “Strange Fruits” s temom vješanja crnaca na jugu SAD-a.
Crna pjevačica, skladateljica i glumica Andra Day, koja glumi Billie Holliday, nominirana je za Oscara za najbolju žensku ulogu.
Najizglednija dobitnica Oscara za najbolji dugometražni dokumentarni film je crna redateljica Garrett Bradley, čiji se film “Time” bavi životom Afroamerikanke koja se svim legalnim pravnim sredstvima dvadeset godina bori osloboditi muža iz zatvora. A Oscara za najbolji kratkometražni dokumentarni film vjerojatno će osvojiti još jedna crna redateljica, Sophia Nahli Allison za film “A Love Song for Latasha”, o istinitom slučaju ubojstva crne djevojčice.
Spike Lee, legendarni redatelj i promotor afroameričkog filma, ove je godine s ratnom dramom “Da 5 Bloods” ostao u sjeni svojih crnih filmskih suboraca te dobio samo nominaciju za najbolju glazbu crnog skladatelja i trubača Terencea Blancharda. U godini oskarovskog slavlja crnih filmaša svih profesija za najbolji animirani film nominiran je Disneyev i Pixarov “Soul”, prvi film koji ima animiranog afroameričkog junaka, jazz pijanista, koji se bori spojiti svoju dušu s tijelom i postati jazz glazbenik. Naprosto je neshvatljivo da do pojave ovog Pixarova filma nije bilo nijednog američkog animiranog filma s crnim junakom, no doista je tako i “Soul” je, osim što je jedan od najboljih filmova 2020. godine, najizgledniji dobitnik Oscara za najbolji animirani film. Ovom velikom popisu Afroamerikanaca i njihovih filmova treba dodati nominirane južnokorejske autore i glumce “Minarija”, Leeja Isaaca Chunga, Stevena Yeuna i Yuh-jung Youn, te kinesku redateljicu “Nomadlanda” Chloe Zhao. Ovogodišnji Oscari nisu više samo “bijeli”.