Kako riba pliva u kartonskoj kutiji? Da je i to moguće uz hidroizolaciju, pokazuje Ante Cash. Dobra hidroizolacija nužna je u svakom sanitarnom čvoru kao i kupaonici jer omogućuje nepropusnost zidova koji su izloženi vlagi. Što je sve važno prilikom nanošenja hidroizolacije možete vidjeti u rubrici Antina Garaža.
Grijanje na pelete ili brikete jedna je od prihvatljivijih opcija, ekološki i financijski. Dok se Hrvati tek u 3,89 % kućanstava griju na pelete, ovo je energent budućnosti i dobar hrvatski izvozni proizvod. To dobro znaju u tvornici u Mraclinu u Turopolju u kojem se peleti proizvode posljednjih desetak godina.
„Proizvodnja peleta i briketa prirodan je slijed jer se iz same proizvodnje dobije mnogo piljevine koja se može koristiti za različite svrhe. Iako se nekada bacala, sada se sve više prodaje manjim proizvođačima koji ne pokrivaju taj sektor proizvodnje“, govori Filip Galeković iz tvrtke PPS Galeković.
Pelete pakiraju u vreće od 15 kila, od 1 tone, ali primjenjuju inovativan pristup u kojem pune cisterne koje pelete prevoze do krajnjeg korisnika. Svake godine raste potražnja za peletima i briketima, osobito tijekom prošle godine kada je nastupila ukrajinska kriza. Tako je izvezeno ukupno 405 401 128 kila prema zemljama partnerima, 67% na talijansko, 14% na slovensko te 8% na njemačko tržište.
U rubrici Miljokaz sudarili smo vječne rivale sjevera i juga – klet i konobu. „Dobra konoba mora imati bačvu, turanj, badlje“ govori vlasnik jedne dalmatinske konobe, barba Ante Štević. Zagorci su ponosni na svoje kleti jer „nema Zagorca bez kleti“, kaže Mladen Gorupić, vlasnik jedne kleti. Tako se u pravoj kleti može pronaći kvalitetno vino, ali i još nešto važnije – moraš imati prijatelje da bi imao klet. Bili ljubitelji konobe ili kleti, jedno je sigurno. I na sjeveru i jugu može se popiti kvalitetno vino, okupiti prijatelje i dobro se zabaviti. U to su se uvjerili i reporteri Koordinacije, Matina Tenžera i Matej Sunara.
U rubrici Tips&tricks gost je dimnjačar Željko Dorotić koji nosi sreću ljudima već 25 godina. Zadovoljan je stanjem dimnjaka, no uočava probleme poput iskorištavanja dimnjaka više od 100 godina na starim zgradama. Iako su takvi dimnjaci nakon potresa sanirani, mnogi dimnjaci tek čekaju svoj red za popravak. Dorotić ističe da je važno pridržavanje pravilnika o redovitom čišćenju dimnjaka, ali i da se ne priključuju drugi uređaji (npr. kuhinjske nape i pokretne klime) na dimnjak bez prisutnosti i znanja dimnjačara. Svi ovi savjeti zlata su vrijedni jer je upravo velikogorički dimnjačar Dorotić dobitnik nagrade „Zlatne ruke“.