Lik Mehmed-paše Sokolovića mi je pravi dar s neba. Vjerojatno ne postoji glumac u Turskoj koji mi ne zavidi na ulozi. Prije se nisam time volio hvaliti, ali Sokolovića sam glumio i u srednjoškolskoj kazališnoj skupini. Toliko dobro sam ga upoznao da ponekad mislim da je paša moj alter ego, kaže Fikret Yıldırım Urağ (44). Glumac se u četvrtoj sezoni priključio junacima serije “Sulejman Veličanstveni”, a osim što će na mjestu najbližeg saveznika sultanije Hurem zamijeniti Rustem-pašu, postat će i novi veliki vezir sultana Sulejmana.

- Uživam u svakoj minuti na poslu, žao mi je što nisam ranije dobio ulogu. Ovako sam propustio glumiti s jednim od meni najdražih mladih glumaca - kaže Urağ.

'Nisam profesor kojeg se studenti moraju bojati'

S Burakom Özçivitom (29), koji je u hit TV seriji “Sulejman Veličanstveni” glumio neustrašivog ratnika Bali-bega Malkočoglua, Fikret je surađivao i u seriji “Çalıkuşu”.

- Bio sam mu mentor. Burak je prava nada turskoga glumišta. Predan je poslu, nije se umislio i svjestan je da čovjek uči dok je živ. Pratio sam ga dok je glumio Bali-bega i ponosan sam na njega. Volio bih da smo mogli snimati zajedno - rekao je Mehmed-paša Sokolović. Svoje glumačko iskustvo prenio je i na Mehmeta Akifa Alakurta (34), kojeg smo nedavno gledali kao Boran-agu u televizijskoj seriji “Sila”. Osim što je godinama bio redovni profesor predavač na Akademiji dramske umjetnosti, Fikret je 2012. osnovao vlastito kazalište te školu glume i režije po uzoru na američkog glumca Erica Morrisa (82).

- Oduševio me njegov način razmišljanja. Morris kaže da je gluma način života i s time se slažem. Glumac je instrument za pokazivanje emocija i to stalno ponavljam svojim studentima. Nije mi cilj rušiti ih na ispitima, nego ih naučiti poslu. Studente doživljavam kao djecu i prijatelje - kaže.

'Od malih nogu sam velik zaljubljenik u povijest'

Prije nego što je došao na set “Sulejmana” Fikret je pogledao gotovo sve epizode serije. To mu, kaže, nije teško palo jer je od malih nogu bio zaljubljenik u povijest. Osobito ga se dojmila Meryem Uzerli (30) u ulozi spletkarošice sultanije Hurem.

- Njezin odlazak iz projekta puno nam je rekao o načinu rada u Turskoj, ali čini mi se da se naša domaća scena opet oglušila jer je očito lakše ignorirati probleme - žali se glumac i redatelj. Dodaje da ne zamjera Meryem što se vratila u Njemačku jer se, kaže, nigdje u Europi glumci ne izrabljuju kao u Turskoj. Dodaje da je osobito teško mladima jer moraju raditi dvostruko više od kolega koji su već izgradili karijeru.

- Nije lako ostati priseban kad si na setu od zore do mraka - zaključio je Mehmed-paša. Iako su turski mediji oduvijek pokazivali velik interes za njega, Fikret im nikad nije dao povoda za tračeve i skandale.

- Moja je stvar s kim se družim i ne želim biti u novinama ili na televiziji zbog takvih nevažnih stvari. Ako ono što radim nije dovoljno dobar razlog da se priča o meni, vrijeme je da se posvetim drugoj profesiji, ali ne znam što bih radio da nisam glumac - kaže junak “Sulejmana Veličanstvenog”.

Nakon što je režirao kazališnu predstavu prema djelu kultnog turskog pisca Nazima Hikmeta Fikret se našao na udaru vlade. Omraženom konzervativnom turskom premijeru Recepu Tayyipu Erdoğanu (59) nije se svidio brutalan prikaz silovanja i nasilja pa je zabranio predstavu. Fikret i kolege su organizirali prosvjed na ulicama kako bi upozorili na kršenje slobode govora. Marširali su s plakatima i parolama poput “Sultane, makni se od naših kazališta”.

Provokacije na pozornici razbjesnile su premijera

- Prijetili su nam i islamski ekstremisti jer naše predstave navodno ruše ugled i moral pravih Turaka. Ne namjeravamo odustati od borbe makar nam političari ukinuli svu financijsku pomoć. Vrijeme je da se Turska makne iz kamenog doba - kaže Urağ.

Mehmed paša Sokolović i njegova vojska pokorili su bana Nikolu Šubića Zrinskog...

Osmanlijski vojskovođa i veliki vezir Osmanlijskog carstva zapravo se rodio kao Bajica - Bajo Nenadić u selu Sokolovići kraj Rudoga na istoku Bosne i Hercegovine blizu granice sa Srbijom. Kao godina njegova rođenja u povijesnim knjigama se spominje 1505. i 1506. Imao je samo šest godina kad su ga u poznatom danku u krvi silom odveli u osmanlijsku vojsku gdje je ubrzo i prešao na islam. Nakon što se u rekordnom roku dokazao kao odličan diplomat i vojnik 28. lipnja 1565. ga je Sulejman Veličanstveni proglasio velikim vezirom. Mehmed paša i janjičarska vojska su 1566. godine u opsadi Sigeta u tadašnjoj Habsburškoj Monarhiji likvidirali Nikolu Šubića Zrinskog. Odrubljenu glavu hrvatskog bana Sokolović je poslao budimskom namjesniku i svome nećaku Gulabi-agi da je ovaj proslijedi u Beč na ugarski carski dvor. Dok je bio vezir, Mehmed-paša je u rodnom selu kraj Rudoga sagradio džamiju, a u Beogradu, na Kalemegdanu, napravio je česmu. Podignuo je čak tri do pet mostova u Bosni i Hercegovini te jedan u Crnoj Gori. Od njih je najpoznatija ćuprija na Drini, koja se spominje u romanu “Na Drini ćuprija” bosanskohercegovačkog pisca Ive Andrića, koji je za spomenutu knjigu osvojio Nobelovu nagradu. Sokolović je umro 1579. godine u Istanbulu u Turskoj.