Ovaj tjedan otvara se 23. po redu zagrebački strip festival - Crtani romani šou, no u pomalo drugačijim uvjetima s obzirom na situaciju s pandemijom korona virusa.
CRŠ Zagreb Comic Con prvi put se odvija u ovakvim uvjetima, nakon 22 prilično mirne godine sad se trebalo prilagoditi novim okolnostima, ali bitno je da je kontinuitet tu i da festival ide dalje s bogatim programom i brojnim gostima, ove godine na novoj-staroj lokaciji, u Tvornici kulture. Poštovat ćemo sve preporuke i mjere Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, moramo voditi pisanu evidenciju prisutnih, a na ulazu ćemo mjeriti i temperaturu. Osobama koje osjećaju simptome Covida 19 nikako ne savjetujemo da dolaze, a ostali će trebati poštovati propisani razmak i, naravno, kao pravi stripovski superjunaci, nositi maske.
POGLEDAJTE VIDEO:
Što biste izdvojili kao najzanimljiviju točku festivala?
Festival donosi nekoliko desetaka točki programa, ponešto za sve uzraste i profile posjetitelja. Tu je tradicionalni sajam stripa, na kojem će se predstaviti brojne knjižare i nakladnici kao što su Fibra, VBZ, Sandorf, Bookara, Stripovi na kvadrat, Stripovi Columbo, s izdanjima po povoljnijim cijenama, ali i vrlo zanimljiva predavanja Zorana Đukanovića o strip junaku Kenu Parkeru, François Bourgeonu i “Gričkoj vještici” strip genija Andrije Maurovića. Predstavit ćemo ponaosob i svakog od gostiju: stripaši Krešimir Biuk, Štef Bartolić, Marko Dješka, Fran Strukan, Josip Sršen i Frano Petruša te akademski slikar Stjepan Šandrk razgovarat će s moderatorima pred publikom. Tu je i zabavan strip kviz i tri velike izložbe.
Koja izložba bi bila najzanimljivija za one najmlađe? Što je za njih organizirano?
Za njih smo pripremili novo izdanje ponavljajuće izložbe "Hrvatski strip za djecu" pod nazivom "Julio Radilović Jules: Izviđači" posvećeno stripovima o izviđačima nastalima 1950-ih i '60-ih godina. Radili su ih veliki naš crtač Julio Radilović Jules sa scenaristima Zvonimirom Furtingerom, Norbertom Neugebauerom i Rudijem Aljinovićem, a objavljivani su nekoć u Plavom vjesniku, tzv. Plavcu. Mi smo ih ove godine izvadili i iz naftalina i revalorizirali kako bismo provjerili rezoniraju li još i danas s najmlađim strip čitateljima. A najmlađi strip autori predstavit će se publici kroz "Mladi lav 2020.", izložbu radova pristiglih na ovogodišnji CRŠ-ev natječaj u crtanju stripa za djecu do 15 godina, koja nas ne prestaju iznenađivati i oduševljavati svojim pričama i crtežima iz godine u godinu. Djeca će pohađati i školu crtanja stripa pod vodstvom mag. edu. art. Ivana Maka, akademskog kipara i stripaša, a ako bi radije priče samo pisali, a ne i crtali, neka dođu u subotu popodne na literarni hackathon na štand knjižare Bookara.
Bit će mnogo poznatih imena na izložbi. Mogu li posjetitelji dobiti sliku omiljenog slikara tamo?
Izložbe “Spektakl” Stjepana Šandrka, “Izviđači” Julija Radilovića Julesa i izložba radova “Mladi lav 2020.” nisu prodajnog karaktera, ali strip crtači crtaju besplatno za publiku pa uvijek možete stati u red, a zatim i sjesti nasuprot omiljenog crtača i porazgovarati s njim dok vam on potpuno besplatno crta najdražeg strip junaka. A što se tiče kupovine slika, pripremamo upravo o tome zanimljivu tribinu u nedjelju popodne, o tržištu umjetnina u Hrvatskoj, a vjerujem da će se biti moguće sastati sa Stjepanom Šandrkom i pregovarati o kupnji nekog od njegovih djela, pogotovo ako ste veliki kolekcionar s Manhattana.
Zanimljivo nam je djelo slikara Stjepana Šandrka. On je reinterpretirao fotografiju na Zelenom valu snimljenu 22. ožujka, kada se dogodio potres u Zagrebu. Mislite li da će ljudi željeti vidjeti još ovakvih slika? Koja je poruka ove slike, kakvo značenje ima?
Slika je nastala kao narudžba, najava hrvatskog prijevoda stripa o novom Spider-Manu, “Miles Morales: Ravno iz Brooklyna” u izdanju Udruge CRŠ, a potres i ta ikonička fotografija poslužili su kao pozadina i povod za razmišljanje o tome kako brinuti za jedan velegrad. Kao mlađahan, ali već jako odgovoran i vrijedan mladi Miles Morales za svoj Brooklyn, ili kao njegov protivnik Thombstone koji Brooklyn preferira na koljenima, vođen od strane bandi kriminalaca.
Ima li Stjepan u planu naslikati još nešto ovako? Prizor iz potresa ili nešto aktualno, što bi možda drugom prilikom mogao pokazati?
Sva su recentna Šandrkova djela iz ciklusa “Spektakl” suvremena i aktualna u svojim referencama jer je naime riječ o uljima na platnu i akvarelima, nastalima prema predlošcima fotomontaža, koji tematiziraju selfie kulturu. Na njima često prikazuje grupe posjetitelja u muzejima ispred poznatih slika drugih slikara koji ili poziraju za fotografije ili fotografiraju sami sebe mobitelima. Njegov je stil hiperrealizam, ali možemo reći da mu je metoda subverzija. Spaja različite prizore situacija koje se nikad nisu dogodile baš tako ali su vrlo lako mogle, u jednu stvarnost. Ponekad se na njegovim slikama ispred umjetničkih djela u galerijama umjesto “običnih” ljudi nađu Marvelovi junaci. Otud i Spider-Man na ruševinama Zagreba. On se ionako može kretati gradom viseći o niti, prianjati uz zidove i dizati aute jednim prstom. Možda i Zagrebu treba upravo jedan simpatični Spider-Man iz kvarta. S velikom moći mora doći i velika odgovornost, a on to zna bolje od mnogih.
Kako ste općenito birali koga ćete uvrstiti na ovogodišnji festival?
Gosti ovogodišnjeg festivala mahom su priznati domaći autori. Zbog pandemije bilo je teško osim njih dovesti i neke goste iz inozemstva, kako je to bilo uobičajeno, pa je ovo ispao CROvid edition. Osim toga, gostuju i oni autori koji imaju novi strip u pripremi ili taman izašao iz tiska tako da imamo s njima o čemu razgovarati i novosti za pokazati publici. Josipu Sršenu nedavno je objavljena ukoričena verzija svih stripova koje je nacrtao na “24-satnom crtanju” zadnjih godina pod naslovom “Šumska zgoda i druge priče” koju će promovirati na festivalu; Marko Dješka kao urednik fanzina OHOHO zajedno s autorima Korinom Hunjak i Stipanom Tadićem dolazi promovirati njegov novi broj, posvećen slavenskoj mitologiji i folkloru. Frano Petruša izdaje novi strip album “Otac”, Vinko Barić ima novi nastavak stripa “Barokni čovjek”, a Domagoj Rapačak album “Mzungu Luka”. Skupilo se tu dosta toga, ljudi su radili u karanteni i sad to žele podijeliti s čitateljima.
S obzirom na to da je ovo već 23. festival Crtanog romani šoa, jeste li ikada mislili da će postići ovakav uspjeh? Odnosno, da će uspjeti održati tradiciju?
Jesmo, ne samo mislili nego i vjerovali i znali. Naporno smo radili na tome da ime Crtani romani šou traje, a zahvaljujući svom širenju područja borbe van tri festivalska dana - na izdavačku djelatnost, na striparnicu te na edukativne radionice, panele i izložbe koje priređujemo kroz godinu - te izgradnji i odgoju nove strip publike i novih strip crtača i autora, ne moramo se (previše) bojati što će biti s nama ili s domaćim stripom ukoliko nam se jednog dana više naprosto ne bude dalo organizirati festival ili ga ne bude moglo biti zbog pandemije ili globalnog kraha ekonomije.
Koja imena svjetske strip scene biste u budućnosti voljeli ugostiti na festivalu?
Sanjamo Zerocalcarea, Alana Moorea, Marka Millara, Briana K. Vaughna, Fionu Staples, ma, brojna imena... A onda se probudimo u niskobudžetnoj stvarnosti rada u kulturi i umjetnosti u Hrvatskoj.
Jeste li primijetili da se broj posjetitelja festivala s godinama smanjuje ili povećava? Što mislite o tome?
Broj posjetitelja se povećava iz godine u godinu, a tome je tako i stoga što zadnjih 3-4 godine intenzivno radimo na razvoju publike organizirajući škole crtanja stripa da djecu i tijekom godine, obraćajući se mlađoj publici odabirom novih prijevodnih izdanja poput “Usagija” Stana Sakaija ili novog Spider-Mana, odgajajući je da zna kritički čitati i razumjeti sekvencijalnu umjetnost, strip, ali i nagrađujući i potičući mlade autore kroz natječaj Mladi lav. Nudimo i svake godine sve raznovrsniji program, koji uključuje i animirane filmove, stanice za igranje igara ili gledanje filmova s VR naočalama, cosplay natjecanje, predavanja o povezanosti stripa i drugih umjetnosti… Raste i jer se strip “vratio” u modu, ovoga puta ne kao “niska kultura” kiosk izdanja i novinskih pasica koje traju jedan dan, nego kao “ozbiljna književnost”, grafički roman koji osvaja prestižne književne nagrade uz bok romanima koji ne sadrže crteže, ali i kao predložak za holivudske blockbustere, čiji su scenariji danas gotovo nepostojeći ako prvo nisu bili upisani u oblačiće strip tabli. Danas su sve razine kulture sravnjene, što neki mogu smatrati znakom da nazadujemo i da nam se kolektivni ukus srozava ili je barem relativiziran, a neki, naprotiv, znakom napretka. Za strip je to dobro.
Za kraj, kakvi su vam planovi za budućnost? Želite li na festivalu neke promjene?
Festivalu želim nepandemijske uvjete, staro normalno, to jest novo normalno u kojem imamo cjepivo za koronavirus, a ako to ne bude ostvarivo, onda barem da nam ta tri festivalska dana ne pada kiša.