Operna umjetnica Blaženka Milić, dugogodišnja članica Opere Hrvatskoga narodnog kazališta, preminula je u Zagrebu u 83. godini, a kako u izrazima sućuti ističe ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, njezini uspjesi ostat će zlatnim slovima upisani u povijesti hrvatske kulture.
Blaženka Milić rođena je u Mostaru 4. veljače 1939. godine. Bila je prva učenica Odjela za solo pjevanje u mostarskoj Muzičkoj školi, gdje joj je nastavnica bila Milka Padovan. Prvi profesionalni nastup imala je u Narodnom pozorištu u Mostaru 1961. godine, a pjevala je Petricu u igrokazu Đerdan Jakova Gotovca.
Muzičku akademiju u Zagrebu upisala je 1962. i diplomirala 1967. kod prof. Lava Vrbanića. Nakon što je za školsku godinu 1968./1969. dobila Fulbrightovu stipendiju za usavršavanje, nastavila je suradnju s profesorom Vrbanićem na New England Conservatory of Music u Bostonu.
U angažmanu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu bila je od 1. rujna 1969. do odlaska u mirovinu u siječnju 2001. godine.
Debitirala je na sceni 20. siječnja 1970. godine kao Zorka u Porinu Vatroslava Lisinskog, a uz tu ulogu u zagrebačkom je kazalištu ostvarila niz uloga poput Jelene i Eve u Nikoli Šubiću Zrinjskom Ivana pl. Zajca, Đule u Eri s onoga svijeta Jakova Gotovca, Lisbeth u Postolaru od Delfta Blagoja Berse i Anice u Ekvinociju Ive Brkanovića.
Zapažene uloge ostvarila je i u Pikovoj dami Čajkovskog, Straussovoj Arabelli, Bordinovu Knezu Igoru, Mascagnijevoj Cavalleriji rusticani, Mozartovima Čarobnoj fruli, Don Giovanniju i Figarovu piru, Puccinijevima Madame Butterfly, La Bohéme i Tosci, Verdijevima Traviati, Aidi, Nabuccu, Krabuljnom plesu i Trubaduru, Gounodovu Faustu, Smetaninoj Prodanoj nevjesti, Wagnerovima Ukletom Holandezu i Walküri, Cileinoj Adriani Lecouvreur.
Posljednji put nastupila je na pozornici HNK kao Anna u Nabuccu 2002., a 2010. predstavljen je njezin dvostruki CD Glazba je moj Život.
Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika 2018. godine dodijelilo joj je nagradu za izniman doprinos hrvatskoj opernoj umjetnosti, a iste je godine dobila i Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje. Odlikovana je Redom Ante Starčevića.
Od Blaženke Milić na svojim se internetskim stranicama oprostilo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu istaknuvši da je njezinom smrću "izgubilo izuzetno vrijednu i inspiriranu umjetnicu koja je ostavila dubok trag, darujući ne samo svoje blistave kreacije nego i iskrene emocije upisane u pamćenje generacija publike".
Obuljen Koržinek: Uspjesi Blaženke Milić ostat će zapisani zlatnim slovima u povijesti hrvatske kulture
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u izrazima sućuti istaknula je da je Blaženka Milić svojim voluminoznim glasom, stilistički iznijansiranim i scensko dojmljivim interpretacijama opernih uloga obilježila višedesetljetnu epohu operne produkcije u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu.
- Godinama je nosila sopranski repertoar hrvatskih kazališta, a bez njezinih interpretacija program Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu desetljećima bi bio nezamisliv. Gotovo da i nema hrvatske operne scene na kojoj nije gostovala, kao ni uloge dramskog sopranskog repertoara u kojoj nije nastupila - istaknula je ministrica.
- Glasovita Gotovčeva Đula, Puccinijeva Tosca i Mimi, Verdijeva Aida i Abigaille, Blaženka Milić bila je jedna od rijetkih hrvatskih pjevačica koja je mogla interpretirati Wagnerove heroine i steći komplimente vrhunskih svjetskih dirigenata poput Herberta von Karajana. Unatoč brojnim ponudama iz inozemstva, njezin životni prioritet bila je prije svega obitelj, čime je obogatila i privilegirala hrvatsku opernu scenu. Njezini uspjesi i priznanja, a zasluženo ih je dobila i od struke i publike, ostat će zapisani zlatnim slovima u povijesti naše nacionalne kulture, a oni koji su ju osobno poznavali u živoj će uspomeni zadržati njezinu velikodušnost, požrtvovnost i vedar duh. Upravo zato za Blaženkom Milić, našom dragom Bajkom, ostaju bolna praznina i tuga - stoji u poruci sućuti ministrice Obuljen Koržinek.