Glazbenici koje ljudi apostrofiraju kao najveće zvijezde, oni koji ubiru najveće honorare, rekli su: ‘Pristajem svirati i bez honorara, samo da nisam u minusu, ali neka zarade moji ljudi iz benda’, rekao nam je Nikša Bratoš, predsjednik HGU. U suradnji s Ministarstvom kulture i medija, Hrvatska glazbena unija raspisala je natječaj “Jer svirati se mora“, koji je bio otvoren do 22. prosinca prošle godine.
Bratoš smatra kako broj pristiglih prijava govori koliko je to dobra inicijativa, jer glazbenici ne žele sjediti doma i primati mjesečnu potporu. Žele raditi i zarađivati. Mogli su se javiti pravne i fizičke osobe koje žele organizirati koncerte, oni koji se tim poslom uistinu bave. U prijavi su trebali priložiti i potvrde o koncertima koje su dosad organizirali te o izvođačima s kojima su radili, dvoranama, stadionima i prostorima u kojima su dosad nastupali. U HGU su htjeli izbjeći da se, primjerice, za koncert u Osijeku prijavi netko tko nikad nije pjevao izvan Šibenika. Za potporu je pristiglo 269 prijava raznih organizatora, i to za 380 koncerata. Prva dva koncerta koji su na natječaju dobili potporu bit će na Valentinovo, 14. veljače.
- Odobrili smo 92 prijave za 166 koncerata. Koncerti su dogovoreni do 30. lipnja, a kasnije ćemo vidjeti, sve ovisi o epidemiološkim mjerama. Ako se popuste mjere, ovi ljudi sigurno više nikad neće tražiti pomoć, jer nisu je tražili ni dosad - kaže Bratoš.
Važno je naglasiti da potpore ne dobivaju glazbenici, nego novac ide organizatorima koncerta. Primjerice, organizator koncerta Prljavog kazališta u pulskoj Areni dobit će 300.000 kuna. Od toga se prvo treba platiti najam Arene, i to za više dana, jer se tehnika ne može donijeti na dan koncerta. Potom, za Arenu treba angažirati barem 2000, 3000 stolica, 750 stolova, što s ostalom dodatnom opremom stoji oko 75.000 kuna.
- Ta dodatna oprema nikad nije bila potrebna, a sad zbog epidemioloških mjera naprosto mora biti. Također se treba na više dana angažirati zaštitarska služba, da pazi opremu, red na samom koncertu... - nabraja Bratoš.
Dodaje kako ćemo lako doći na više od 200.000 kuna, i to bez razglasa i svjetla. Produkcijski troškovi za pulsku Arenu su veći od 400.000, ali su organizatori pristali da s 300.000 pomogne država, a za ostalo će se sami nekako pokriti. Ovom inicijativom barem će tisuću ljudi imati posao, koji zbog pandemije mjesecima nemaju.
- Uz pjevača, na sceni su uvijek prateći glazbenici, a ni oni zadnjih mjeseci ništa nisu uprihodili. Zvijezde su pristale odreći se honorara, samo da njihovi ljudi zarade. I da oni napokon izađu na scenu - govori Bratoš.
Ključno je, smatra, održati koncertnu aktivnost, da nastupi napokon krenu, da glazbena industrija ne zamre. Država je uskočila u pokrivanju produkcijskih troškova. Jer ako nema koncerata, nitko nema posla, ni dvorana, ni zaštitar, ni tehnika, ni zvijezda, ni prateći bend, ni ugostitelji. Glazbenici će honorare moći naplatiti samo od prihoda od ulaznica. U uvjetima natječaja izričito stoji kako se potpore ne mogu koristiti za honorar pjevaču.
- Sredstva su to isključivo za pokrivanje troškova koncerta. Zvijezda je na pozornici i nju svi vide, ali gore je i barem još 15 ljudi. Na velikim spektaklima u organizaciju bude uključeno i više od sto ljudi i svi oni će biti plaćeni iz tih potpora - pojašnjava Bratoš.
Dodaje kako je vrlo važno da će se dio sredstava odmah vratiti u proračun od poreza na troškove, PDV-a na ulaznice... S bilo kojeg koncerta u, primjerice, pulskoj Areni znatna će se sredstva odmah vratiti u proračun jer će i ugostiteljstvo taj dan živnuti. Doći će, nabraja Bratoš, ljudi iz Slovenije, jesti u restoranima, vjerojatno i prenoćiti. Sve to puni proračun. Popularna glazba, ističe, dosad nikad nije bila financirana od strane države, samo je, ističu glazbenici, pridonosila u proračun.
POGLEDAJTE VIDEO: