HDS ZAMP ovih dana uplaćuje 6.860.425,33 kune naknade autorima za korištenje glazbe u stranim zemljama, na digitalnim servisima i od mehaničkih prava. Novac od najpopularnijih pjesama koje se vrte po dijaspori dijeli se na 5287 autora i nositelja prava iz Hrvatske, a najveći dio kolača ide desetorici najboljih.
U top 10 hrvatskih autora čije pjesme razvaljuju po dijaspori su Miro Buljan, Miroslav Drljača-Rus, Husein Hasanefendić Hus, Stjepan Stipica Kalogjera, Nenad Ninčević, Marko Perković Thompson, Zlatan Stipišić Gibonni i Miroslav Škoro, ali u digitalnom svijetu zaradu njihovim nasljednicima i dalje donose skladbe pokojnih autora Đorđa Novkovića i Zdenka Runjića.
Redom su to autori golemog opusa koji naknadu dobivaju za hitove, bez obzira na vrijeme kad su oni nastali. Tako Miroslav Drljača Rus ističe da su “Igra bez granica“, „Još i danas zamiriše trešnja“ tek dio nositeljica zarade. U naknadu su uključeni i klikovi na YouTubeu, a samo „Stižu me sjećanja“ Crvene jabuke, ima 16 milijuna pregleda.
– Tu su i Bebekova „Tijana“, Čolićeva „Tebe čuvam za kraj“, „Još uvijek sanjam da smo zajedno“… ne znam u tom opusu od oko 500 pjesama reći koja nosi najveću zaradu – kaže Rus.
POGLEDAJTE VIDEO: Estradnjaci proširili svoje poslove
Ipak, „Još uvijek sanjam da smo zajedno“ najvrćenija je od njegovih pjesama u Makedoniji a odlično kotira i u drugim zemljama regije.
– Na iznose honorara presudno utječu uplate stranih društava koja u svom ritmu šalju honorare za korištenje glazbe naših članova, ali i naša sve šira i bolja obrada podataka s digitalnih servisa – kaže Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMPa.
Više od 40 stranih društava poslalo je informacije o korištenju glazbe i honorare, a pet društava iz kojih su stigle najveće uplate su: SOKOJ iz Srbije, PRS iz Velike Britanije, AMUS iz Bosne i Hercegovine, PAM CG iz Crne Gore i ZAIKS iz Poljske.
Parni valjak, poznato je, još 2000. je zaludio Poljake pjesmom „Uhvati ritam“. CD s prepjevima pjesama Novog vala na kojemu je bio i „Uhvati ritam“, prodao s u 100.000 primjeraka. Potom je snimljen CD s pjesmama samo Parnog valjka, u interpretaciji poljskih pjevača. Hus i ekipa svirali su u uglednom varšavskom kazalištu TR Warszawa, na dan našeg ulaska u EU, a na drugom koncertu i s poljskim pjevačima.
– Naše pjesme su tamo uspješnice. CD s mojih 12 pjesama u Poljskoj je dosegnuo zlatnu tiražu. Nema straha ni od jezika ni od razmišljanja da nas neće razumjeti. Poljaci bolje razumiju hrvatski nego mi poljski – rekao je tada Hus.
Danas kaže da mu upravo pjesme koje je radio za druge izvođače i one koje su Poljaci prepjevali na poljski, donose najveći dio zarade. Ne može izdvojiti ni jednu jer ne dobiva specifikacije.
– I iz Amerike dobijem bolju naknadu nego iz primjerice Crne Gore, jer je u Americi puno više Poljaka nego Hrvata i oni kupuju albume poljskih pjevača s mojim pjesmama, klikaju na You Tubeu – kaže Hus.
I dok je vođa Parnog valjka godinama unazad redovit i na drugoj listi, autora čija su djela najvrćenija i na radijskim i TV postajama, Thompson i Miroslav Škoro nisu među njima. Prijatelji i suradnici bliski Škori ne znaju odgovoriti je li pjevaču ulazak u politiku pomogao da se nađe među top 10 u dijaspori.
– Ne pratim taj dio, ali Škoro je uvijek imao svoju publiku. Ulaskom u politiku, sigurno je neće izgubiti nego još i dobiti. Uvijek sam mu i u svemu podrška, kako u glazbenom dijelu tako i u politici – kaže glazbenik Ivica Plivalić.
Ponosi se što je takvom autoru i, ističe, prijatelju 2015. napisao hit „Zadnja želja“ koji ima gotovo 14 milijuna klikova na YouTubeu. Impresivnom brojkom, pjesma je pomogla Škori da bude među top 10 u dijaspori.
– Uz njegove domoljubne pjesme, to mu je najveći hit. Pjesma je jako dobro primljena – kaže Plivalić koji je sa Škorom na nastupima godinama svirao tamburicu.
Svirali su posvuda svijetu, u zagrebačkom Lisinskom, ali najbolji prijam publike ipak ne može izdvojiti. Svi su, kaže Plivalić, puni i izuzetno emotivno nabijeni. Zato nije nimalo iznenađen njegovim uspjehom.
Najveći honorari od digitalnih servisa u stranim zemljama stižu iz Njemačke, Srbije, Slovenije, Austrije i Švicarske. I dok su u Njemačkoj, Americi, Kanadi, Australiji najprodavaniji albumi Marka Perkovića Thompsona, Miro Buljan i Nenad Ninčević među najslušanijim su autorima u zemljama regije.
Buljan iza sebe ima opus od oko 1000 pjesama, a najveću zaradu donose mu pjesme koje je pisao za Tonyja Cetinskog i one koje je pjevao Toše Proeski.
– Oni su nosači, glavni izvor. No i danas se jako vrti E.T., cijela ondašnja dance scena, čiji sam bio dio prije nego sam se okrenuo pop rocku – kaže Buljan.
Ninčević pak iz opusa od nekoliko tisuća pjesama izdvaja sve pjesme koje je pisao za Vinka Cocu, Tonyja Cetinskog, Gorana Karana, Olivera…
– „Lagala nas mala“ koju su pjevali Tony i Toše i danas je silno vrćena, da ne govorim o „Dalmatincu“ i „Nije u šoldima sve“. Iz susjednih zemalja stižu najbolji honorari – kaže Ninčević.
Autori redom ističu kako ukupna svota koja će biti podijeljena zvuči enormno, ali kad se ona podijeli na 5000 autora, i nije nešto. Ne žele reći o kolikim je iznosim riječ, ali neslužbeno kažu da tek jedan ili dvojica dobiju oko 100.000 kuna, ostalima ide znatno manji dio. Bude i autora kojima se isplati stotinjak kuna. Slažu se s time i u ZAMP-u.
– Autorske naknade od digitalnih servisa još uvijek su smiješno malene. Čak i iznimno renomirani autori ne mogu računati na to kao ozbiljan izvor prihoda. S druge strane, broj korištenja svih tih djela je ogroman – kaže Marčec.