Voditelj Aleksandar Stanković u emisiji 'Nedjeljom u 2' ugostio je redatelja Nebojšu Slijepčevića, čiji je film 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' nedavno osvojio Zlatnu palmu u Cannesu, što je najveći uspjeh nekog našeg redatelja od samostalnosti Hrvatske. U emisiji se osvrnuo na uspjeh te način na koji su ga dočekali u Hrvatskoj.
Filmski redatelj rekao je u HRT-ovoj emisiji kako mu nije teško davati intervjue, jer govori o hrvatskom filmu i to je dobro. Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je hrvatskog redatelja na Pantovčaku, kako bi mu čestitao na velikom uspjehu. No Slijepčević je došao na prijem bez kravate.
- Kod predsjednika su me pustili bez kravate, pa sam to i iskoristio - poručio je.
Slijepčević je naglasio kako je ponio laptop na Pantovčak, ali ga je osiguranje uzelo. Rekao je za to predsjedniku, pa su riješili problem.
- Spojili smo laptop na njegov televizor, zajedno smo gledali film. Ali nije bilo zanimljivih komentara - dodao je.
Vlada Republike Hrvatske odlučila je dati Slijepčeviću i njegovoj ekipi nagradu od 50 000 eura za uspjeh koji je ostvario u Cannesu. Slijepčević je istaknuo kako ta nagrada ne ide samo njemu već cijeloj ekipi, te da ih je iznenadila.
- Kako ćemo je upotrijebiti, nismo još razgovarali. Samo kratko, jer je svatko na svojoj strani. Postoji želja da dio doniramo, ali i tome ne bi sada javno govorio. Film će imati i nekih troškova u budućnosti. Nas čekaju dvije Oscar kampanje, jedna je za europski Oscar, a jedna za američki. A za to nemamo baš neki izvor financiranja. Vjerojatno ćemo dio iskoristiti za tu svrhu - rekao je.
Slijepčević je poručio da mu je drago da se piše o hrvatskom filmu. Pozvao je ljude da gledaju hrvatski film, jer je to hrvatsko nacionalno blago.
- Mi smo sretni ako godišnje proizvedemo osam dugometražnih igranih filmova. Usporedbe radi, jedna Srbija proizvede duplo, dakle, 16. Njemačka 150, Francuska oko 250. - Sada imamo Ankovićev film "Proslava", koji je u glavnoj konkurenciji u Karlovim Varima, to je ogroman uspjeh - rekao je.
Istaknuo kako treba tražiti strane koprodukcije, stoga se hrvatski film okreće na inozemno tržište.