Gledaš li “Zadrugu”? “Naravno da ne”, najčešći je odgovor kad pitate nekoga prati li kontroverzni srpski reality show.
No brojevi govore drukčije. Prema statistikama koje je objavila produkcija Pink, prvu sezonu “Zadruge” pratilo je više od šest milijuna ljudi iz regije. I bez obzira na to što velik broj ljudi kritizira ovakav televizijski sadržaj komentirajući kako ima negativan utjecaj na društvo promovirajući pogrešne vrijednosti, poput nemorala ili treša, reality program godinama unazad ima vojsku obožavatelja opčinjenih skandalima.
POGLEDAJTE VIDEO: Srpska lažna Venecija: 'Mole nas da uđu, bez honorara'
Na jednome mjestu nalaze se bivši kriminalci, glazbene zvijezde, dame povezivane s prostitucijom, starlete i sportaši...
Gledajući njihove, često nemoralne, postupke, osjećaju dozu superiornosti, a i lakše se nose sa svojim životnim problemima. Sve u svemu, reality programi su svojevrsni društveni eksperiment, potvrda ljudske prirode i dokaz da su ljudi željni drame, krvi i seksa. Kako biraju kandidate, koliko novca su uložili u projekt, ali i zašto Hrvati tako dobro kotiraju u srpskom realityju, bez dlake na jeziku, otvoreno su komentirali producenti ovog projekta. Pa krenimo redom...
Mjesto radnje su Šimanovci, naselje u općini Pećinci, udaljeno pola sata vožnje od Beograda. Program okuplja pedesetak natjecatelja iz javnog života koji su smješteni u novom gradu. Riječ je o inačici srpske Venecije, u koju je, kažu nam iz produkcije, uloženo više od 150 milijuna kuna. Mozak cijelog projekta je Željko Mitrović, vlasnik i producent Pink televizije, koji je na imanje doveo skupe umjetnine, brodove, glisere, pa čak i robote, ali i ono najvažnije, najluđe i najkontroverznije reality igrače. Za početak nas je zanimalo i zašto sve veći broj ljudi želi sudjelovati u programima poput “Zadruge”.
- Glavni razlog je reklama. Nitko ne može platiti ono što kandidatima omogućuje sudjelovanje u ‘Zadruzi’. Dokaz za to je i činjenica da nas sve veći broj ljudi kontaktira tražeći ulazak u show bez honorara. Stotinjak prijava primamo na dnevnoj bazi, i to bez pretjerivanja. Neki dolaze čak i u produkcijsku kuću ostavljajući pisma i kontakte - rekli su nam iz Pinka i dodali kako je natjecateljima bitnija slava od novca s obzirom na to da se popularnost u srpskom realityju može itekako dobro naplatiti. Iako ne mogu pričati o ugovorima pojedinih zadrugara, srpski mediji pisali su kako natjecatelji poput Lune Djogani, Miljane Kulić, Kristijana Golubovića ili Kije Kockar imaju honorar veći od 750.000 kuna po sezoni natjecanja. Što je i pravi dokaz kako dobar reality igrač u jednoj sezoni može “okrenuti” više novca od neke glazbene zvijezde u “stvarnom svijetu”. U četvrtu sezonu showa ušlo je čak pet Hrvata, koji su se već u prvome mjesecu izdvojili kao glavni favoriti za pobjedu, a ne smijemo zaboraviti ni prošlogodišnju pobjednicu Ivu Grgurić, koja je svojim sudjelovanjem pomaknula granice realityja.
Na pitanje zašto se Hrvati izdvajaju u srpskom reality showu producenti su nam odgovorili:
- Riječ je o dobrom izboru kandidata. Dugogodišnje iskustvo u realizaciji reality programa pomoglo nam je da razvijemo sustav izbora kandidata. Svi natjecatelji prolaze mnoge testove, ali detalji su strogo čuvana tajna - kažu.
Ovaj show dobio je i mnoga priznanja na svjetskoj razini, a iz Pinka su nam otkrili kako je “tajna” njihova uspjeha mukotrpan rad, stotinu ljudi koji punih deset mjeseci svakodnevno rade na ovom projektu, ali i briljantne ideje tvorca ovog projekta. Ovaj projekt traje punih deset mjeseci, pa nam je teško napraviti nekakvu paralelu s nekih hrvatskim projektom, ali su nam producenti “Zadruge” u zanimljivom razgovoru otkrili po čemu se njihov projekt razlikuje od drugih.
- Popis je dugačak. Nitko u svijetu nije se usudio sagraditi grad s infrastrukturom i ovakvim sadržajem. Emitiramo 0-24, i to na čak četiri streama, a na aplikaciji gledatelji mogu okretati kameru za 360 stupnjeva i pratiti svaki korak svog favorita bez cenzure. U ovaj projekt uloženo je više od 150 milijuna kuna, a sama realizacija ovog showa po satu se naplaćuje čak 75.000 kuna - pričaju nam producenti, koji su nam otkrili kako svađe i tučnjave ipak nisu najgledaniji dio programa. Naime, njihova statistika pokazuje kako ljudi najviše prate ljubavne drame pojedinih zadrugara. Za kraj nas je zanimalo i je li istina da neki natjecatelji uspiju prokrijumčariti mobitele ili narkotike s obzirom na to da su neki gledatelji komentirali kako su vidjeli da se koriste nedopuštene supstancije.
- To je nemoguće. U Zadrugu ne može ući niti igla. Na cijelom imanju postavljeni su ometači, tako da su takve priče lažne - rekli su nam za kraj. U sutrašnjem nastavku pročitajte intervjue s akterima showa.
RIJEČ STRUČNJAKA: KANDIDATI NE ŽELE NOVAC, VEĆ SLAVU...
Nije novac jedini i najvažniji motiv za sudjelovanje u realty showovima nego je u pozadini puno više od toga, kažu psihijatri i psiholozi, sociolozi koje smo zamolili da nam pojasne zašto se, i to u sve većem broju, ljudi prijavljuju za sudjelovanje u takvim emisijama i zašto, s druge strane, gledatelji njihov život unutra prate.
- Primarni su motivi narcističke prirode jer se anonimne osobe žele pokazati i postati slavne. Svi će reći da su se prijavili zbog novca, ali nisu, motivirani su popularnošću jer ih muči anonimnost. Priznavanje medija i društvenih mreža, gratifikacija, jako su velik opijum - kaže Hrvoje Handl, psihijatar iz bolnice Sv. Ivan u Zagrebu. Taj “opijum” čovjeka može stvoriti ovisnim, otud onda i prijavljivanje u realityje iz sezone u sezonu. Ljudska je psiha kompleksna i puno dublja od onoga što je na površini.
- Publika koja će pratiti stanare u realityjima za njih postaje zapravo pažnja koju nekad u djetinjstvu možda nisu dobivali od roditelja. Napokon će dobiti neku afirmaciju, odobrenje, aplauz - dodaje psihijatar. Svatko je od nas, u srži, mali narcis, kaže, ali nekome je tuđa potvrda potrebna više, nekome manje. Osjećaj nečijeg obožavanja stvara dopamin, hormon dobrog raspoloženja. Na pitanje što kad se svjetla ugase dr. Handl odgovara kako neki, ako su sami po sebi talentiraniji, uspijevaju postići nešto novo, postati voditelji i slično, dok velika većina u tome ne uspije. Drugo je imati talent pa biti pjevač ili glumac, i od toga živjeti, pojašnjava psihijatar. A kako tjednima, pa čak i mjesecima, živjeti zatvoren u nekoj kući, s nepoznatim ljudima?
- Sve veći broj onih koji se prijavljuju u realityje mogao bi biti i posljedica bijega od korona-sadašnjice. Ionako smo poluzatvoreni, pa se onda ljudi, i inače skloni tome, prijavljuju kako bi pobjegli u nešto zabavnije, uzbudljivije - zanimljivo je viđenje psihologinje Mirjane Nazor. Ljudi su, kaže, umorni od strahova i strepnji što će biti sutra, vide da država ne funkcionira, pa traže različite načine bijega - i oni koji se prijavljuju kao sudnici i oni koji to onda gledaju. Netko bježi u film, netko u knjigu, netko u zalazak sunca, a netko u - reality, smije se psihologinja. Inače se, dodaje, ljudi moraju baviti vlastitim životom, a to im i nije baš privlačno. (Bojana Mrvoš Pavić)
POGLEDAJTE NOVI SERIJAL NA 24SATA O SITUACIJAMA U FIRMI: