Ova godina je već peta, jubilarna, kako je Nagrada Fric za književnost s nama. Petoljetku će obilježiti novi dobitnik, koji će dobiti i nagradu od 75.000 kuna, dar sponzora nagrade Barcaffea, a tko je to, doznat ćemo u zagrebačkom HNK u drugoj polovici siječnja 2022.

NADA TOPIĆ Nagrada Fric: 'Za mene pisati je ići u nepoznato, a ne dosadno'

Vrijeme je da kažemo kako je žiri, koji je ove godine radio u sastavu: Jagna Pogačnik (predsjednica), Tomislav Brlek, Dubravka Vrgoč, Igor Vikić, Hrvoje Klasić, Dragomira Majhen i Čedo Prodanović, odlučio da u uži izbor ulaze knjige sljedećih autora:

Magdalena Blažević (“Svetkovina”), Ivana Bodrožić (“Sinovi, kćeri”), Zoran Ferić (“Putujuće kazalište”), Korana Serdarević (“Gušterov rep”), Damir Uzunović (“Ja sam”) i Ivan Vidak (“Radio Siga”).

'NA VRBASU TEKIJA' JOSIPA MLAKIĆA Nagrada Fric: 'Cilj mi je bio govoriti Andrićevim jezikom'

Riječ je, dakle, o dvije zbirke priča, Magdalene Blažević i Korane Serdarević, te četiri romana. “Svetkovina” Magdalene Blažević jedini je prvijenac u užem izboru. Opsegom većim od 400 stranica odskaču Ferićev roman “Putujuće kazalište”, koji je obiteljska saga, te Uzunovićev roman “Ja sam”, koji bi, kao što mu ime kaže, bio svojevrsna trijada o identitetu, autofikcija.

Tri knjige već su nagrađene. Ivana Bodrožić za “Sinove, kćeri” dobila je regionalnu nagradu “Meša Selimović” za najbolji roman, Zoran Ferić nagradu “K. Š. Gjalski” za najbolju proznu knjigu koju dodjeljuje DHK, a “Radio Siga” Ivana Vidaka nagrađena je “Isom Velikanovićem”, nagradom koju dodjeljuju za književni rad vojvođanskih Hrvata u bijenalnom razdoblju, za 2018-2020.

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL Zanimljivo je da je i broj autora i autorica u užem izboru jednak, tri dame i tri gospodina konkuriraju za novog Frica ili, hm, Fricovku? Zvuči freakovski, a nije, nego je veselje književnosti. Sve o našim kandidatima, još više o njihovim knjigama, moći ćete i dalje pratiti na platformama koje podržavaju nagradu i čine je toliko uočljivom i vrijednom. Prozni uzorak ovogodišnjih polufinalista, prema riječima predsjednice žirija Jagne Pogačnik, otkriva brojčanu dominaciju romana, a zajednički im je nazivnik taj da zajedničkog nazivnika - nema. Obilježava ih tematski i stilski pluralizam.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL Prozni uzorak ovogodišnjih polufinalista, prema riječima predsjednice žirija Jagne Pogačnik, otkriva brojčanu dominaciju romana - njih čak deset, a zajednički im je nazivnik taj da zajedničkog nazivnika - nema: obilježava ih tematski i stilski pluralizam, raspon od povijesnog do poetskog romana, od kritičkog do magijskog realizma, od naturalističkih do fantastičnih motiva, od autofikcije do dokumentarizma, od angažiranosti do elemenata eskapizma itd.