OCJENA 8,5/10
Autor serije 'Poker Face' (2023.) Rian Johnson velika je filmska, a sad i televizijska zvjerka. Proslavio se vrhunskim znanstveno-fantastičnim filmom 'Looper' (2012.) s Bruceom Willisom u ulozi profesionalnog ubojice iz budućnosti koji ubija žrtve u prošlosti tako da je nemoguće otkriti tragove zločina. Kad ostari, ubojica u mladom izdanju vraća se u prošlost, ubije sebe starog i tako ostane mlad.
Ovaj nevjerojatan film svjedoči o Johnsonovoj gotovo ekscentričnoj originalnosti, ali i ljubavi za složene narativne strukture i duhovite ideje. Uspjeh 'Loopera' priskrbio mu je 2017. režiju osme epizode otužnih Disneyevih 'Ratova zvijezda', naslovljene 'Posljednji Jedi', u kojoj nije mogao promijeniti priču skrpanu od Lucasovih otpadaka, no uspio je barem poubijati besmislena lica i počistiti nešto smeća iz sedme epizode. Da Disneyevi šefovi produkcije znaju prepoznati pravi talent, pokazuje i njihova odluka da sljedeću trilogiju 'Ratova zvijezda' radi Johnson kao samostalni autor, scenarist i redatelj u potpunoj slobodi. Dok priprema taj veliki i skupi projekt, Johnson za Netflix piše i snima za seriju krimića po uzoru na Agathu Christie pod naslovom 'Nož u leđa' ('Knives Out') s Danielom Craigom kao detektivom Benoitom Blancom.
Johnson je tijekom pandemije, kao i većina filmskih profesionalaca, usporio tempo i pronašao vremena gledati evergreen serije koje je volio u mladosti. Jedna od njih je i slavna serija iz sedamdesetih 'Columbo' s Peterom Falkom u ulozi skromnog detektiva u zgužvanom baloneru koji na neobičan i često duhovit način rješava ubojstva. Johnson se oduševio tom serijom, stvorenom u sad već klasičnoj formi obrnute detektivske priče, popularne pod nazivom 'howcatchem', što se može prevesti 'kako ih se ulovilo'. Takva priča počinje detaljnim prikazom zločina, žrtava i krivaca, a tek onda slijedi istraga u kojoj gledamo kako detektiv otkriva počinitelja i razotkriva sve u vezi sa zločinom. Tom se formom služio i majstor trilera Alfred Hitchcock.
Rian Johnson predložio je prijateljici, glumici Natashi Lyonne, da snime televizijsku seriju o junakinji koja, prvo, nije policajac i, drugo, ima sposobnost na licu sugovornika prepoznati laž. Naslov serije odnosi se na sposobnost vrhunskog igrača pokera da na licu protivnika vidi laže li, odnosno blefira, ili ne, a da onaj koji to vidi na svom kamenom pokeraškom licu ničim ne odaje da je razotkrio blef. I tako je nastala serija 'Poker Face', čija nas prva sezona od deset priča vodi kroz najrazličitije ambijente Amerike i čija junakinja, koktel-konobarica Charlie Case, poput indijanskog nomada starim automobilom krstari širom Amerike i bježi pred ubojicom Cliffom LeGrandom (Benjamin Bratt) koji ima zadatak pronaći je i dovesti okrutnom Sterlingu Frostu (Ron Perlman), ocu ubijenoga kriminalca Sterlinga Frosta Juniora (Adrien Brody). Priču o LeGrandu i Sterlingovima gledamo u prvoj epizodi, a situacija potjere glavne junakinje proteže se kroz razne priče sljedećih osam, da bi u posljednjoj, desetoj epizodi, bila zaokružena, ali tek do najave novih izazova za junakinju koje joj Rian Johnson sprema za drugu sezonu serije.
Svaka epizoda ima posebnu priču i lica i počinje detaljnim prikazom zločina, žrtava i zločinaca. Nakon tog uvoda koji je u stvari srce priče vraćamo se u nedavno vrijeme prije zločina i gledamo kako je junakinja Charlie Case dolutala do budućeg poprišta zločina, našla neki usputni posao da preživi jer nema novca, upoznala neke ili možda sve buduće aktere, kako se našla usred zločina i, vođena znatiželjom, instinktom i simpatijom za dobre i nedužne, počela na neuredan i šarmantan način istraživati što se dogodilo i tko je krivac. Kako se radnja zbiva u malim mjestima gdje žive anonimni ljudi koji nisu na Googleu, u seriji, osim vrlo rijetkih prizora s mobitelima, nema tehnologije i beživotnog zadaha suvremenog svijeta, a šarena zapuštenost i derutnost provincije izvrsno pristaju rokerskom izgledu junakinje i bogatoj hrapavoj sonornosti glasa Natashe Lyonne. U svakoj epizodi serije kao gost glumi barem jedan poznati glumac, a autor Rian Johnson s mnogo ljubavi i stvara sliku živopisne i uvjerljive periferije suvremene Amerike, nalik na onu iz oporih i realističnih filmova sedamdesetih.