Hrvatski dugometražni igrani filmovi od samostalnosti nisu imali uspjeha u borbi za ulazak u najuži krug kandidata za Oscar za najbolji strani film. No, posljednjih godina čak dva puta su animirani filmovi ulazili u uži izbor za nominaciju. Prošle godine na shortlisti za animirane filmove bio je hrvatski animirani film 'Eeva' koji autorski potpisuju Lucija Mrzljak i Morten Tšinakov, a produkcijski Draško Ivezić iz studija Jadranska animacija te Kelav Tamm iz estonskog studija Eesti Joonisfilm.
Film 'Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa' Dalibora Barića je 2021. godine bio uvršten među 27 naslova koji su bili razmatrani za nominaciju za nagradu Oscar u kategoriji dugometražnog animiranog filma. Sada je isti uspjeh postigao i kratkometražni igrani film 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' Nebojše Slijepčevića, koji je ušao na shortlistu 15 kandidata koji mogu biti nominirani za Oscara.
Tri hrvatska Oscara
Hrvatska se ipak dosad može pohvaliti s tri osvojena kipića. Prvog je 1962. u Zagreb donio Dušan Vukotić za svoj kratki animirani film Surogat. Dvije godine kasnije, Vukotićev film 'Igra' bio je nominiran u istoj kategoriji.
Vukotić, jedan od osnivača Zagreb filma, svojim je prepoznatljivim stilom i inovativnim pristupom animaciji postavio temelje svjetski priznate Zagrebačke škole crtanog filma.
Preostala dva Oscara donio je hrvatski producent Branko Lustig. Prvog je dobio 1994. za Schindlerovu listu koju je producirao uz Stevena Spielberga. Lustigu je tematika Schindlerove liste bila dobro poznata budući da je i sam kao dijete bio logoraš u Auschwitzu.
Sedam godina kasnije, Lustig je svog drugog Oscara dobio kao producent Gladijatora Ridleyja Scotta.
Hrvatski glumci su dali važan doprinos u osvajanju jednog 'regionalnog' Oscara. Bilo je to 2002., kada je film Danisa Tanovića 'Ničija zemlja' slavio u kategoriji najboljeg stranog filma. Uz Branka Đurića, glavne uloge imali su Rene Bitorajac i Filip Šovagović.