'Osam poglavlja' hrvatski je film koji je jučer predstavljen na ZagreDoxu, a po završetku je popraćen dugim aplauzom. Publiku su oduševile žene različitih dobnih skupina, a kroz radnju gledatelji su doživjeli puni spektar emocija. Bilo je smijeha, tuge i velikog oduševljenja.
Film prati život osmero žena od 5 do 85 godina. Svaka od njih suočava se sa problemima koji nastaju u pojedinim razdobljima života. Mogli smo vidjeti žene u ulozi djevojčice, tinejdžerke, supruge, majke, nemajke i bake. Svaka od njih prelazi u različite faze u odrastanju, a na putu ih prate: učenje vožnje bicikla, vršnjaci koji ne pružaju puno razumijevanja, upis na akademiju, uloge u predstavama, depresija, nemajčinstvo, odnosno život bez djece, usamljenost i umjetnost.
Svaka od ovih žene osvojila je publiku svojom iskrenošću, energijom, osmjehom pa čak i suzom.
Film je nastao kao diplomski rad producentice Tamare Puizine na odsjeku Produkcije zagrebačke Akademije dramske umjetnosti. Svih osam poglavlja snimio je Raul Brzić.
Film je režiralo osam autora, Tonći Gaćina, Tiha K. Gudac, Jasmina Beširević, Anja Koprivšek, Petar Vukičević, Dalija Dozet, Judita Gamulin, Katarina Lukec, a zanimljivo je da ni jedan od njih nije imao uvid u rad drugih autora. Svih osmero film je prvi puta pogledalo jučer, a priznaju kako ih je konačni rezultat oduševio.
Tamara Puizina bila je aktivirana u stvaranje kompletnog dijela te je nadzirala rad svih redatelja, a otkrila je kako ih je bilo koordinirati.
- Bilo je izazovno, ali nije bilo nemoguće. Oni su svi divni redatelji i redateljice. Željela sam, i mislim da jesam, postavila izazov sebi i onima koji su bili djelom ovog projekta. Super smo ga savladali. - rekla je.
- Motivacija za film potekla je od toga što sam i sama žena. Kroz ovaj koncept, suradnju velikog broja redatelja te isključivo ženskih protagonistica dobila sam priliku napraviti projekt o kojem sam dugo promišljala. - otkrila je je Tamara Puizina.
Na pitanje zašto se baš odlučila za ovih osmero žena, Tamara je rekla je trebala nekoga s kim se svi možemo poistovjetiti. Nekoga tko prolazi ili je prošao kroz ono što smo i mi.
- Kada sam razmišljala o životu u svakom desetljeću pokušala sam se sjetiti što je to nešto dovoljno blisko svakome od nas. Željela sam nešto što bi moglo približiti tu priču publici. Od male Tile koja uči voziti bicikl, što smo svi u životu prošli, do djevojčice od četrnaest godina u čijoj su fazi i nama možda govorili da smo muškobanjaste i nisu nam dali za pravo da smo jake, snažnije i bolje. Na taj način sam pokušavala svako desetljeće obilježiti s nečim bliskim svima nama. Mislim da smo u tome uspjeli. - rekla je Tamara.
Iako se cijeli film bavi ženskim pitanjima i tematizira upravo njihov život kroz desetljeća, u timu redatelja možemo naći i dva muška imena. Kako su se snašli na snimanjima te općenito ovom temom, otkrili su Toni Gaćina i Petar Vukičević.
- Osjećam se privilegirano. No, u početcima sam zapravo propustio informaciju da će film biti samo o ženama. Ja sam shvatio da će biti samo deset osoba, ali nisam znao da se radi isključivo o ženama. - rekao je Petar Vukičević.
- Meni je primarno bilo pomoći Tamari. Više sam razmišljao o razdoblju života i o onome što smo sve prolazili u tom razdoblju života nego o spolu. - dodao je Toni Gaćina.
Za kraj su nam autori otkrili kako je u stvaranju filma aktivno sudjelovala i svaka protagonistica.