Žiri je dobro birao i odabrao dobitnike, ali i sama Nagrada Fric je sasvim sigurno junački pogurala odabrane romane prema transmedijalizaciji, a to je proces koji traje i trajat će.
POGLEDAJTE VIDEO: Prošlogodišnji pobjednik
“Sjećanje šume” Damira Karakaša je vrlo skoro bilo postavljeno na daske, u kazalište Gavella, gdje je s uspjehom igralo, pa valjda do korone. Nije to pritom bio lak posao, ali je bio itekako moguć, pokazala je predstava, jer Karakašev roman ne pati od viška dijaloga, a njih kazalište ipak voli, dopisivalo se i raspisivalo, i - uspjelo. Za sada nema naznaka o ekranizaciji, ali ne bi nas ni to čudilo, jer mi se roman čini pogodnijim za film, barem zbog eksterijera i alegoričnosti šume, nego za kazalište, pa se treba tome nadati.
“Crvena voda” Jurice Pavičića, koji se višestruko okušao i kao scenarist, za sada je dobio samo “jako daleke i ne jako konkretne ponude”. Ni sam autor trenutačno nije nešto zainteresiran za snimanje filma po “Crvenoj vodi” jer se o glavnom liku, Gorkom Šainu, upravo snima film, u režiji Zvonimira Jurića, film iz čije epizode je potekao i novi Pavičićev roman “Prometejev sin”.
“Schindlerov lift” Darka Cvijetića je pak priča za sebe. Ima interesa za ekranizaciju, ali ona će sigurno još pričekati neko vrijeme. Tako to uvijek bude, ekranizacija je ipak najskuplja i vrlo se rijetko događa, dok su recimo kazališna uprizorenja češća.
Recimo, Baretićev “Osmi povjerenik” jedva puta postavljen u kazalištu, po mom skromnom sudu jednom tanano, jednom katastrofalno, jednom suludo, da bi ipak dočekao pristojnu, premda temeljno promašenu, ekranizaciju. Drugu vjerojatno nikad neće, dok za kazalište još ima šanse.
“Schindlerov lift” je dakle, a nije se tome ni za čuditi, krenuo prema kazalištu, u suradnji nekoliko kazališnih grupa, u režiji Kokana Mladenovića, ali kako je došlo doba korone, kako je mnogo kazališnih družina njome poharano, o lockdownu da ne govorimo, sve je prolongirano do 10.1., kad se nadamo premijeri.
Zaključka su dva: žiri je dobro birao i odabrao dobitnike, ali i sama Nagrada Fric je sasvim sigurno junački pogurala odabrane romane prema transmedijalizaciji, a to je proces koji traje i trajat će. Plodove mu nestrpljivo iščekujemo, u svim medijima, sa svim porukama, jer medij je, sjetimo se, to se u doba društvenih mreža čini važnije nego ikad: poruka. I treba mu dobar materijal, dobra priča.
Žiri je ove godine radio u sastavu novinarka i urednica Biljana Romić (predsjednica), urednik kulture Expressa Igor Vikić, konceptualni umjetnik Vlado Martek, književna kritičarka Jagna Pogačnik, liječnica Vesna Degoricija i povjesničar Hrvoje Klasić.
U širi izbor za najbolju knjigu premijerno objavljene fikcijske proze u Hrvatskoj u razdoblju 30. lipnja 2019. do 1. srpnja 2020., među više od 50 prijavljenih, a u širi izbor njih 14. U uži izbor od šest naslova bit će proglašen početkom prosinca u Puli, u sklopu Sa(n)jma knjiga u Istri, a četvrti dobitnik/ca književne nagrade znat će se u siječnju 2021.