To je to što me zanima!

Ne odustaju od poljoprivrede: 'Nema ništa plemenitije od proizvodnje hrane'

Proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj ima budućnost, ali moramo pratiti trendove i prilagođavati proizvodnju onome što kupac želi kupiti i može platiti
Vidi originalni članak

Bobičasto voće proteklih je godina u Hrvatskoj doživjelo veliku ekspanziju u proizvodnji. Aronija, maline, kupine, borovnice postale su hit zbog svojih zdravih svojstava, ali i praktične konzumacije.

- Mi imamo sreću da smo na paraleli koja u jednom periodu ima jako puno bobičastog voća, kada ga ostale zemlje poput Poljske ili Španjolske nemaju. Španjolci završavaju 15. lipnja, Poljaci počinju 15. srpnja, dakle u ta četiri tjedna ova paralela uključujući Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku može plasirati bobičasto voće van. Dakle, u Hrvatskoj se proizvede više bobičastog voća nego što su potrebe, ali su potrebe u Europi vrlo izdašne i može ga se lako plasirati. Ima jako puno proizvođača koji isporučuju i na Bliski istok i u Skandinaviju - pojašnjava Robert Kovačević, predstavnik poljoprivredne zadruge Frutura.

Suradnja koja se isplati

Težište Fruture je proizvodnja bobičastog voća, većinom borovnica. Okupljaju desetak proizvođača s područja Zagrebačke županije. Plan im je da sljedeće godine proizvedu oko 150 tona borovnica, a u plasmanu robe surađuju i s tvrtkom ENNA Fruit, vodećim organizatorom proizvodnje i otkupljivačem svježeg voća i povrća u Hrvatskoj koja kroz kooperantske odnose povezuje proizvođače i tržište.

- S ENNA Fruit surađujemo već treću godinu, svake godine imamo sve veći plasman i suradnja je obećavajuća. Problema ima uvijek, ali se rješavaju i ovako kako je predstavljen program lojalnosti i kako se vidi buduća suradnja, mislim da će suradnja biti samo još plodonosnija - kaže Kovačević komentirajući novi program suradnje koji kooperantima nudi ENNA Fruit.

- Plan je da našim proizvođačima svježeg voća i povrća ponudimo još užu suradnju u kojoj bismo im garantirali otkup određenih količina i artikala. Ovakva suradnja znači obostranu obvezu (isporuka i otkup) te snažnu tehnološku podršku naših agronoma i tehnologa, ali i asistiranje u prikupljanju i pripremanju razne dokumentacije potrebne za financiranje ulaganja u širenje proizvodnje ili za uvođenje u sustave kvalitete i certificiranja. Proizvođači u programu lojalnosti imat će prioritet u otkupu - kaže Sanja Burić, predsjednica Uprave tvrtke ENNA Fruit.

Osluškivanje tržišta je ključno

Burić naglašava da kao tvrtka koja povezuje poljoprivrednu proizvodnju i trgovačke lance znaju što kupci žele te to nastoje prenijeti proizvođačima.

- Želimo još veći fokus staviti na organizaciju proizvodnje prema potrebama tržišta, odnosno organizirati svojevrsnu plansku proizvodnju - navodi Burić koja je proteklih mjesec dana provela na putu gdje je izravno na terenu kooperantima predstavljala novi koncept suradnje.

- Mislim da nema ništa plemenitije od proizvodnje hrane. To je u rangu sa zanimanjem liječnika koji brinu o našem zdravlju i učitelja koji obrazuju našu djecu - poručuje Burić.

Domaća poljoprivreda je budućnost

Trenutno prodaju oko 110 tisuća tona voća i povrća, no manje od polovice toga je domaća proizvodnja. Svjesni su da bi nekada mogli više zaraditi na uvoznoj robi, ali da im je fokus na jačanju domaće proizvodnje i kooperacije, jer vide da potencijal postoji. Zbog toga s kooperantima žele povećati proizvodnju koja je u Hrvatskoj moguća.

- Nakon 1. siječnja mi nemamo domaćeg luka i mrkve, a mogli bismo imati ako bismo sadili one sorte koje se mogu dulje čuvati u skladištu. Mi imamo skladišta i otkupne centre u Varaždinu, Lozanu, Donjem Miholjcu, Opuzenu i Dugom Selu gdje nam je sjedište i distributivno logistički centar. Nama je u interesu da te skladišne kapacitete maksimalno punimo primarno domaćom robom - kaže Tomislav Đurić, član Uprave tvrtke ENNA Fruit dok kooperantima u Ivanić Gradu predstavlja svoju viziju budućnosti poljoprivrede u Hrvatskoj.

- Moramo zajedno proizvodnju prilagođavati potrebama tržišta. Primjerice, u Varaždinu smo uložili u dodatne skladišne kapacitete za čuvanje mrkve, luka i krumpira, te u praonicu i pakirnicu mrkve i krumpira. S kooperantima smo dogovorili koje sorte mrkve će proizvoditi kako bismo domaću mrkvu mogli plasirati na naše tržište i u prvom kvartalu godine te tako nadomjestiti uvoz - dodaje Đurić.

Poljoprivrednicima treba pravi partner

S druge strane, sami poljoprivrednici svjesni su da im je potreban partner koji može umjesto njih obaviti neizostavni dio posla: od kalibriranja, preko hlađenja, čuvanja i pakiranja, do distribucije svježeg voća i povrća do trgovačkih lanaca.

- Ove godine sam započeo suradnju s tvrtkom ENNA Fruit. Tražio sam poslovnog partnera s kojim bih započeo suradnju u prodaji jabuka na veliko. U usporedbi s poslovnim partnerima s kojima sam dosada radio, ovdje je daleko korektniji odnos - potvrđuje Krešimir Dolenčić, poljoprivrednik iz Volodera koji se proizvodnjom bavi na 150 hektara, a u komercijalnoj poljoprivredi je već više od 20 godina.

Svi sudionici ove priče slažu se da proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj ima budućnost, ali potrebno je proizvoditi ono što kupac želi kupiti i može platiti. Upravo iz tog razloga je bitna uska suradnja onih koji sudjeluju u proizvodnji hrane na poljima, i onih koji znaju kako domaće voće i povrće plasirati na tržište.

Idi na 24sata

Komentari 9

  • ja i samo ja2 19.01.2023.

    dok je moj plastenik na nogama, nema da ćemo ostati bez luka i mrkve....

  • ALLinONE!! 18.01.2023.

    Nisam u životu kupio kilu krumpira, mrkve i luka Ovo što jedete iz lanaca skup s mesom ne bi pojeo makar umro od gladi

  • tuti fruti 13 18.01.2023.

    Ministrica poljeprivrede dijeli milijune ,a hrvatska hrana sve skuplija.Kaj potres nije naučio ništa.

Komentiraj...
Vidi sve komentare