Hrvatska je najgora zemlja u EU kad je u pitanju prekomjerna tjelesna težina, rezultat je to posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Europske unije, koje je provedeno od travnja do prosinca 2019. godine. Poražavajući rezultati posebno apostrofiraju hrvatske muškarce, koji su najdeblji u Europi. Čak 73 posto muškaraca u Hrvatskoj ima više kilograma nego što bi trebali imati. Samo 34 posto odraslih imalo je normalnu tjelesnu masu prema njihovu indeksu tjelesne mase (ITM).
Rizik za druge bolesti
Koliko se liječnici susreću s problemom debljine u svojoj kliničkoj praksi i kako je ta ozbiljna bolest povezana s kardiovaskularnim i mnogim drugim bolestima, objašnjava nam prim. dr. sc. Mladen Jukić, dr. med., specijalist interne medicine i subspecijalist kardiologije u zagrebačkoj Specijalnoj bolnici AGRAM.
- Naš zdravstveni sustav vrlo malo ulaže u prevenciju i preventivne preglede, tako da zdravstveni djelatnici uglavnom rješavaju komplikacije debljine kao što su: arterijska hipertenzija, šećerna bolest, ateroskleroza s infarktom miokarda i srčanim zatajenjem, te moždanim udarom i drugim mentalnim poremećajima, tu su još lokomotorne, maligne i druge bolesti - rekao je prim. dr. sc. Jukić.
Dodao je da u Specijalnoj bolnici AGRAM pokreću zajednički multidisciplinarni projekt sveobuhvatnog pristupa liječenja debljine i to na više razina:
- Na primarnoj razini važno je utjecati na promjenu životnog stila i potaknuti tjelesnu aktivnost kroz preventivne preglede i programe Agramlifea. U multidisciplinarnom pristupu u Specijalnoj bolnici AGRAM, tjelesnu aktivnost provode pod kontrolom kineziologa i fizioterapeuta u Agram klubu. Pacijenti imaju na raspolaganju razne liječničke dijete te po potrebi individualno nutricionističko i psihološko savjetovanje - rekao je prim. dr. sc. Jukić.
Hrvatska djeca među najdebljima u Europi
Uz sve navedeno, kako bi se izbjegao srčani udar, pacijenti imaju mogućnost kompletne dijagnostike uključujući i MSCT koronarografiju i invazivnu koronarografiju te izbor lijekova, koji su registrirani za liječenje debljine i njezinih komplikacija. Neki od tih lijekova, dokazano je, uz smanjenje tjelesne mase značajno smanjuju rizik od razvoja šećerne bolesti, hipertenzije, ateroskleroze te ukupnog kardiovaskularnog rizika, kojeg debljina generira. Kirurgija je uvijek posljednja opcija, no internist i kardiolog Jukić objašnjava da su pacijentima na raspolaganju učinkoviti endoskopski zahvati kao što su intragastrični balon i barijatrijska kirurgija koji u određenim indikacijama mogu pomoći u rješenju problema debljine i mogu se učiniti u Specijalnoj bolnici AGRAM.
Prim. dr. sc. Jukić naglašava da je najvažnije osvijestiti postojanje problema debljine i nakon toga pokušati ga sustavno rješavati. Očito tog problema, mišljenja je internist i kardiolog Jukić, do sada nismo bili dovoljno svjesni.
- U Hrvatskoj, nažalost, ne postoji ili je na vrlo niskoj razini svijest o problemu debljine kao javnozdravstvenog, pa i medicinskog problema. Zakazao je i odgojno - obrazovni sustav, a tome u prilog govori i činjenica da su nam djeca među najdebljima u EU. Kada govorimo o ženama i muškarcima koji žive s debljinom, moram priznati da smo u našoj kliničkoj praksi vidjeli da su žene ipak više osviještene negoli su muškarci. Kao što je već poznato, debljina nažalost, generira niz krvožilnih problema, koji izravno ili neizravno utječu gotovo na sve sustave u organizmu. Tu govorimo o dislipidemiji, arterijskoj hipertenziji, aterosklerozi, koronarnoj i cerebrovaskularnoj bolesti sa srčanim i bubrežnim zatajenjem te brojnim neurovaskularnim promjenama - rekao je prim. dr. sc. Jukić.
Udio Hrvata koji žive s debljinom pada kako raste razina obrazovanja te raste kako se povećava dob ispitanika. Udio odraslih s prekomjernom tjelesnom težinom, među onima s niskom razinom obrazovanja bio je 73%, među onima sa srednjom razinom obrazovanja 66%, a među onima s visokom razinom obrazovanja, 53%. Što se tiče dobnih skupina, istraživanje pokazuje da što je viša dobna skupina, to je i veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom, a najniži udio zabilježen je među odraslima u dobi od 18 do 24 godine (27%), dok je među onima koji su u dobi od 65 do 74 godine zabilježen najviši udio odnosno čak 79% ima višak kilograma.
Svi navedeni podaci rezultat su Europske zdravstvene ankete (European Health Interview Survey, EHIS), koju su lani u srpnju objavili Eurostat i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Europska zdravstvena anketa mjerila je zdravstveno stanje, odrednice zdravlja i korištenje zdravstvene zaštite među građanima Europske unije.
Pandemija debljine veća od pandemije koronavirusa
Pomalo nas zabrinjava činjenica da je istraživanje provedeno prije pandemije COVID-19, a kakvi će biti podaci nakon, tek ćemo doznati. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 1,9 milijarde odraslih u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, od čega njih 650 milijuna živi s debljinom.
Već sad znamo da je pandemija debljine veća od pandemije koronavirusa, ali i dijabetesa. No koliko smo svjesni činjenice da je debljina kronična i opasna bolest koja se može i mora liječiti? Liječnici i zdravstveni stručnjaci slažu se da je ključno debljinu prepoznati kao ozbiljnu bolest kako bi se liječenju pristupilo multidisciplinarno te da bismo poboljšali ishode liječenja. To znači da bi se svi zdravstveni radnici trebali uključiti u liječenje debljine. Prekomjerna tjelesna masa i debljina bolesti su pandemijskih razmjera te se i vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66 (Međunarodna klasifikacija bolesti).
- Nažalost, pandemija COVID-19 dodatno će se negativno odraziti na pandemiju debljine. Zbog pandemije koronavirusa, manje smo se kretali, kontinuirano smo bili izloženi stresu što postepeno dovodi i do depresije. S druge pak strane, sada se susrećemo s post-COVID sindromom, koji zahvaća različite organske sustave od plućnog, krvožilnog, neurološkog, lokomotornog sustava. Iako se pacijenti polako oporavljaju, ipak sve navedeno, rezultira smanjenim kretanjem i povećanim rizikom od debljine - naglašava prim.dr.sc. Jukić.
Prema Europskoj strategiji za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični su čimbenici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Internist i kardiolog Jukić objašnjava da postoji niz posljedica debljine kao što su šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti, neplodnost, žučni kamenci, giht, tromboza, maligni tumori. Tu su još mehaničko-opstruktivne posljedice kao što su sleep apneja, astma, kronična bol u leđima, te mentalne posljedice kao što su depresija i anksioznost.
- Debljina je ozbiljna kronična bolest, koja zahtjeva individualno i proaktivno djelovanje te dugoročnu suradnju liječnika i pacijenta, a po potrebi i cijelog tima - zaključuje prim. dr. sc. Jukić.
Dodatne informacije potražite na Novo Nordisk Hrvatska.