Kolika je važnost željezničkog prometa za povećanje konkurentnosti RH i kvalitetu života svakog od nas pojedinačno? Što nam donosi izmjena uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), kojom je Hrvatska, uz postojeća dva (mediteranski koridor i koridor Rajna-Dunav), prepoznata u dva nova europska koridora (Baltičko more - Jadransko more, Zapadni Balkan – Istočni Mediteran)? Zbog svega navedenog ove će godine središnja tema događaja biti "Željeznice", ključni aspekt u razvoju održive i efikasne prometne infrastrukture koja povezuje naše gradove, regije, pa i cijelu Europu. O svemu tome bit će riječi na 8. Danima otvorenih vrata Društva građevinskih inženjera Zagreb, koji će početi u petak, 20. rujna, u 12 sati u Berislavićevoj 6 u Zagrebu. 
Željeznica, kao jedan od najstarijih i najvažnijih oblika prijevoza, doživljava značajne promjene i inovacije. U vremenu u kojem se suočavamo s izazovima urbanizacije, zagađenjem te potrebom za bržim i sigurnijim transportnim rješenjima, modernizacija željezničkog sustava postaje imperativ.  Foto: Shutterstock
Događaj će uključivati četiri izuzetna predavanja, koja će održati vrhunski stručnjaci iz područja željeznica, koji će podijeliti svoje znanje, iskustva i vizije. Zdravko Jurčec, dipl. ing. građ., predsjednik DGIZ-a, predsjednik HIS-a, obratit će se okupljenima u pozdravnom govoru, a predavanje će održati Tomislav Mihotić, dip. ing. građ., državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju i zračni prometu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić,
dipl. ing. građ., rektor Sveučilišta u Zagrebu, Marko Car, dipl. ing. prom., umirovljeni član uprave HŽ Infrastrukture, Danijel Bicak, mag. ing. aedif., voditelj projekta HŽ Infrastrukture. 
- Željeznice su naša nedovršena priča. Puno smo investirali u autoceste, a premalo gledali što se događa sa željeznicama. Otvoren je  fond europskog novca za financiranje željeznica, natječaji, izvođenje, ali to nije dovoljno prepoznato u razvojnim planovima mnogih županija, gradova i općina  - govori nam Zdravko Jurčec, dipl. ing. građ., predsjednik DGIZ-a, i napominje da kao stručnjaci žele pokazati kako željeznice mogu pridonijeti u životu Hrvatske, ali i kako mogu pridonijeti životu svakog od nas. Dolazi do velikih globalnih i lokalnih pomaka. Za budućnost Hrvatske, ističe, jedna od najznačajnijih nezavršenih vizija je izgradnja Jadransko-jonskog koridora, a tu se  misli i na povezanost željeznicom, na plovne i zračne putove, autoceste.

To otvara nove prilike za ulaganja u pomorsku, željezničku, cestovnu, zračnu i riječnu infrastrukturu. Hoćemo li prespavati zimski san ili znati iskoristiti pruženu nam priliku? Željeznička infrastruktura tu je iznimno važan čimbenik, pa nam  je želja upozoriti na projekte koji su već u realizaciji, kao i na one koji su u planu.
- Mi smo još prije na našim skupovima govorili da bi saživljavanje Jadransko-jonskoga koridora od Splita napravilo Barcelonu Jadrana - govori Jurčec. Željeznica je premalo korištena  u lokalnom prometu. Foto: Shutterstock

- Željeznice povećavaju radni radijus, a, primjerice, u Münchenu je radni radijus 150 km. Možete zamisliti koliko bi to kod nas pridonijelo razvoju svega. Ljudi bi mogli živjeti u Krapini ili Varaždinu i bez problema dolaziti na posao u Zagreb. S dobrom željezničkom infrastrukturom nemate provincije. Tako bi se oslabio pritisak na izgradnju u užem centru Zagreba i stvorile bi se prilike za prihvatljive modele priuštivog stanovanja - objašnjava Jurčec. 
Ulaganja su počela, Europa je otvorena. U tijeku je gradnja mnogih koridora  (Dugo Selo - Križevci - Koprivnica), u planu je nizinska pruga Zagreb - Rijeka... 
- Sve su to gotovi projekti, a problem je dinamika kojom se oni realiziraju. S obzirom na to da je novac osiguran, ta dinamika nije zadovoljavajuća. Mi kao društvo razlog za sporost vidimo u Zakonu o javnoj nabavi. Druga je stvar zakon o javnoj nabavi jer cijela procedura predugo traje. To su strateški projekti i moraju biti od interesa za državu, a velike su zapreke i u sporosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. 
U okviru 8. Dana otvorenih vrata Društva građevinskih inženjera Zagreb u subotu, 21. rujna, posjetitelji i inženjeri vlakom će posjetiti Ljubljanu. 
- To je putovanje od dva i pol sata, a automobilom vam treba sat i 20 minuta do Ljubljane. To nam sve govori o stanju naših željeznica - objasnio je Jurčec i pozvao sve da im se pridruže na 8. Danima otvorenih vrata. 

Dani otvorenih vrata tradicionalno okupljaju stručnjake, inženjere, studente i širu javnost te pružaju platformu za razmjenu znanja i iskustava u području građevinarstva.