U Hrvatskoj vlada mišljenje kako smo sjajni po pitanju autocesta. Kako Vi ocjenjujete hrvatske autoceste?
Marušić: Naše ceste su vrlo dobre, rekao bih čak izvrsne. Jedne od najboljih u Europi. Upravo to je pomoglo Hrvatskoj da napravi iskorak, prvenstveno u pogledu turizma. Međutim, važnost autocesta, a zapuštanje željeznica ukazuje na gospodarsku stagnaciju Hrvatske i to nije dobro.
Koliko su autoceste opasne i kako možemo povećati sigurnost na hrvatskim autocestama?
Marušić: Autoceste su uvjerljivo najsigurniji dio prometnog sustava jer su prometni tokovi razdvojeni. Međutim, zbog činjenice da se njima vozi većom brzinom, a nerijetko uz prisutan umor te korištenje mobitela u vožnji, oni za autoceste postaju nesiguran faktor zbog čega se događaju tragične nesreće. Umor je veliki generator problema na autocestama.
Grade se, nadograđuju i planiraju nove brze ceste i autoceste diljem Hrvatske. Koju trasu biste izdvojili?
Marušić: Dobro je što su prioriteti pravilno određeni. Više od deset godina sam ukazivao na to koliko je pravac A7 važan da bi se Dalmacija povezala s Italijom i Trstom. Nama su talijanski turisti jako važni, a njihovi dolasci stagniraju. I zato upravo tih 50-60 kilometara manje znači da mogu doći primjerice iz Rima, a posebno iz južne Italije u jednom dahu.
Konačno je završena autocesta Zagreb-Sisak, a u tijeku je izgradnja spojne ceste. Zašto je izgradnja autoceste Zagreb-Sisak važna i zašto je tako dugo trajala realizacija tog projekta?
Marušić: On je za početak važan politički. Važan je za cijelu Banovinu, a posebno za Sisak koji je nekada bio gospodarsko središte tog dijela zemlje. Bez odgovarajuće autoceste je taj značaj teško dalje razvijati. Dugoročno nam je ta autocesta važna zbog povezivanja s Banja Lukom i Sarajevom. Dakle, to može biti alternativni pravac koji se kasnije nastavlja na koridor Vc prema Pločama i na sjever.
Ova autocesta trebala bi oživjeti Sisačko-moslavačku županiju. Postoje li recentni primjeri da je neka prometnica oživjela neki kraj? Koliko je to danas moguće?
Marušić: Prvi primjer je cesta A1 koja je oživjela Dalmatinsku zagoru i turizam. Prije te autoceste bilo je nezamislivo da u Dalmatinskoj zagori niknu kuće za odmor. Ti turistički objekti danas nerijetko donose veći profit od istog tipa kuća na obali. Tu nije zanemariv ni razvoj poljoprivrede.
Nadalje, tu je i Gorski kotar koji se bolje razvija uz korištenje ceste A1. Dakle, prometnice imaju funkciju oživljavanja gospodarstva, turizma i demografije.
Kada govorimo o autocestama, aktualno je uvođenje novog sustava naplate. Mislite li da će ovaj sustav donijeti promjene na bolje?
Marušić: Tu je bilo dosta upitnika oko toga što je za nas isplativije. U jednom trenutku su mnogi zagovarali vinjete, čak i ja. Međutim, dogodila se eksplozija turizma koju je malo tko očekivao. Vinjetama bi vršno opterećenje stvorilo velike gužve u najprometnijim ljetnim terminima.
S druge strane, taj sustav naplate nije pošten jer bi na taj način siromašan dio građana koji slabije putuje subvencionirao one imućnije koji voze stalno. Novi sustav naplate cestarine koji diktira Europska unija i oni koji financiraju naše prometnice donosi najpošteniju naplatu po prijeđenom kilometru. On će uskoro biti pušten u rad, a uključivat će beskontaktno plaćanje temeljeno na očitavanju registarskih oznaka. To će donijeti i sigurnosnu komponentu jer ćemo u sustavu na vrijeme moći prepoznati problematično vozilo.
Pogledajte Građevinski podcast – Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.
Građevinski podcast #5 Željko Marušić o autocesti Zagreb - Sisak (youtube.com)