Osim što je važno za zajednicu, volontiranje je bitno za pojedinca jer povezuje ljude, razvija im samopouzdanje i omogućuje osobni rast. Iako je većina nas svjesna svih tih pozitivnih strana i prednosti, rijetko se odlučujemo zakoračiti u tom smjeru. Zašto je tako? Možda je riječ o manjku vremena? O bojazni da nemamo što pružiti drugima? Odgovore smo potražili od dugogodišnjih volontera Danijele Juren i Nevena-Pavla Poklepovića.
Prvi volonteri, prve akcije
Prvu međunarodnu grupu volontera oformili su Pierre Cerosole i Hubert Parris 1920. godine u Francuskoj. Cilj im je bio obnoviti selo Esne, koje je bilo razoreno u Prvom svjetskom ratu. Nakon tog pothvata pojavile su se slične inicijative, pa UNESCO 1948. godine osniva Co-ordinating Comittee of International Voluntary Service, koji postaje krovna organizacija svih volonterskih udruga. Prema globalnim procjenama, danas u svijetu volontira 970 milijuna ljudi i svakom se godinom taj broj povećava.
I Hrvatska prati trendove
Već je naveliko poznato da su Hrvati uvijek tu kad treba pomoći, od sakupljanja novca za zdravstvena pomagala, bolničke instrumente, pa sve do kuhanja ljudima na područjima pogođenim potresima i poplavama te njihova zbrinjavanja. Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je prošle godine registrirano 48.386 volontera u 1574 organizacije. Danijela Juren i Neven-Pavao Poklepović jedni su od njih, članovi INA Kluba volontera, koji ove godine slavi deset godina postojanja. Pitali smo sugovornike o njihovim počecima i o tome što ih je motiviralo da postanu volonteri.
- Mislim da nas sve može motivirati to što pojedinci ipak mogu učiniti razliku u društvu oko sebe. Volontiranje je naočigled malen korak prema tome, ali ipak je u osnovi velik korak za poboljšanje društva u cijelosti. Svojim volonterskim angažmanom potičete i druge prijatelje, poznanike, zajednicu, da se uključe u volonterske akcije i tad, malo po malo, svi zajednički ipak činimo svoje društvo boljim, što za nas same, što za one kojima je naša pomoć potrebna - kaže nam Juren.
Volontiranje je kvalitetan način provođenja vremena, a uz to pomaže osobi da razvije samopouzdanje i izgradi svoj stav, smatra naša sugovornica i dodaje kako je i njoj trebalo dugo da postane volonter.
- Nekako uvijek mislite da nemate što ponuditi, da nemate tih određenih znanja ili fizičke snage da nekome pomognete. Kad krenete u prvu volontersku akciju, shvatite da ustvari svi mi imamo nešto što možemo ponuditi nekome i da ono što je nama svakodnevno dostupno drugima nije, pa im treba pomoć upravo u tim malim stvarima - pojašnjava naša sugovornica.
Kako volontiranje pomaže zajednici, a kako kompaniji, objašnjava volonter Poklepović.
- Volontiranje ne samo da oplemenjuje pojedinca nego i povezuje ljude. Mi to najbolje primjećujemo na vlastitim primjerima kad se kolege koji poslovno ne surađuju prepoznaju, razmjenjuju osmijehe, prepričavaju iskustva, bodre se, zajedno smišljaju rješenja za određene situacije, jer su kroz volontiranje sudjelovali na zajedničkoj akciji, gdje su se i upoznali i otad se ponašaju kao jedna velika obitelj. Što se kompanije tiče, unapređuje se i prosječan radni tjedan, potiče timski duh i osjećaj zaposlenika da njihova kompanija radi za dobrobit zajednice u kojoj žive - kaže Poklepović.
Deset godina INA Kluba volontera
INA je predvodnik korporativnog volontiranja u Hrvatskoj. Dokaz tome su mnoge nagrade i priznanja. Djeluje od 2011. godine, a temelj osnivanja bila je akcija top menadžmenta u SOS Dječjem selu Ladimirevci. INA Klub volontera u rujnu je proslavio deseti rođendan, a trud volontera nedavno je okrunjen i himnom "Okreni se oko sebe", koja je nastala u suradnji s rock bendom Opća opasnost.