Osim stresa za psihofizičko zdravlje, tako se propušta i dragocjeno vrijeme koje je ključno za rano otkrivanje teških bolesti. Jedna od najčešćih takvih bolesti je rak krvi čiji simptomi mogu biti prisutni kod mnogih bezazlenijih stanja, zbog čega se može otkriti samo odlaskom na pregled. Liječnici diljem Lijepe Naše, okupljeni u Hrvatsko društvo za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru, upozoravaju na rast oboljelih u doba pandemije te apeliraju na pravovremene odlaske liječniku čim se simptomi primijete.
Rak krvi na visokom je mjestu uzroka smrtnosti u Hrvatskoj, a simptomi ponekad oskudni
Najčešće maligne bolesti koje se skrivaju iza pojma „rak krvi“ su kronična limfocitna leukemija, akutna leukemija, mijelom, limfom kao i mijelodisplastični sindrom te mijeloproliferativne bolesti. Simptomi bolesti su različiti, češće su prateće infekcije dišnih i mokraćnih puteva, grla, usne šupljine ili kože, a infekcije mogu biti praćene vrućicom ili iznenadnim gubitkom tjelesne mase. Kod limfoma javlja se noćno znojenje, kod leukemije su to često dugotrajan umor i velika slabost, dok za mijelom nije rijetka bol u kostima pa i tzv. patološka fraktura. U Hrvatskoj, pri otkrivanju hematoloških bolesti, liste čekanja nisu duge pa od prvog pregleda i finalne dijagnoze prođe tek oko tri tjedna. Većina simptoma koji se javljaju mogu biti i indikatori drugih bolesti ili manjih zdravstvenih problema, poput nedostatka željeza, stoga je pretraga krvi prvi i ključan korak utvrđivanja zdravstvenog stanja, a uključuje krvnu sliku na koju pacijenta upućuje obiteljski liječnik.
„Kada se u autu upali crvena lampica, mnogi istoga trena zovu automehaničara. No, kada na svom tijelu primijete određene zabrinjavajuće promjene, pacijenti često samo odmahnu glavom jer se boje ili ih ignoriraju. Potrebno je osluškivati i slušati što nam tijelo govori, pogotovo sada kada ima sve manje organiziranih liječničkih pregleda. U slučaju određenih hematoloških bolesti gotovo da bi se moglo reći da je vrijeme jednako život. U odnosu prognoze ozbiljne bolesti krvi i infekcije virusom SARS-CoV-19, brojke nisu na strani pacijenata koji izbjegavaju preglede: smrtnost hematoloških bolesti je i do 50%, koronavirusa 1-2%, a o pravovremenom otkrivanju ovise mogućnosti izlječenja“, naglasio je prof. dr. sc. Rajko Kušec, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za hematologiju.
Broj oboljelih raste
Statistika je neumoljiva pa je, prema podacima iz 2019. godine, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ukupno bilo 8.470 bolesnika s premalignim tvorevinama limfnog, hematopoetskog i srodnih tkiva te drugih bolesti krvi i krvotvornog sustava. Skoro 15 godina prije toga, 2005. godine bilo je 44% manje zloćudnih novotvorevina limfnog, hematopoetskog i srodnih tkiva, točnije 4.709, dok je drugih bolesti krvi i krvotvornog sustava bilo 12.181, što je dvostruko manje nego 2019. godine. Dakle, u svega 14 godina došlo je do značajnog porasta broja bolesnika s dijagnozom hematoloških benignih ili malignih oboljenja, a predviđa se kako će taj broj sve više rasti jer pacijenti u doba pandemije odgađaju odlazak liječniku i, samim time, pravovremenu terapiju.
Hematološko društvo apelira: „Otiđite na pregled“
Stručnjaci koji na vrijeme mogu utvrditi ima li opasnosti u prepoznatim simptomima su liječnici hematolozi od kojih su mnogi članovi Hrvatskog društva za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru. Društvo nastoji potaknuti i educirati građane o važnosti redovitih pregleda, pravovremenoj dijagnozi i liječenju hematoloških bolesti te jednome od i dalje značajnih uzročnika smrtnosti u svijetu - raku krvi. U promicanju vrijednosti i zadaća Društva okupljeni su liječnici iz svih dijelova Hrvatske, kao i voditelji i voditeljice hematoloških odjela u svim većim bolnicama koji potiču suradnju s drugim društvima i sekcijama koji su od interesa za hematološku struku. Tako prisno surađuju i s Hrvatskom kooperativnom grupom za hematološke bolesti – KroHem, nevladinom znanstveno-strukovnom udrugom koja okuplja stručnjake iz područja hematologije iz zemlje i svijeta.