Posljednjih 200 godina ovo je prometno sredstvo drastično utjecalo na civilizaciju i oblikovalo moderni život čovjeka, dalo temelje industrijalizaciji i povezalo do tada nezamislive udaljenosti. Od druge polovice 18. stoljeća, kada je usavršen parni stroj, razmišljalo se o njegovom korištenju za vuču željezničkih vozila. Prvi je tu zamisao realizirao britanski izumitelj Richard Trevithick 1804. godine sa svojom parnom lokomotivom u velškom rudniku i tako olakšao poslovično težak život rudara.
Nakon toga vlak i željeznica otvaraju bezbrojne mogućnosti, kako za olakšavanje posla, tako i života. Prvi je vlak zafučkao Europom nešto malo kasnije, a već sredinom 19. stoljeća vlak je stigao i u Hrvatsku. Tako se u Hrvatskoj u bajkovitom pogledu iz vlaka uživa od 1860. godine, kada je u prvi hrvatski kolodvor Kotoribu stigao i prvi vlak.
Vlak je uvijek brži - VJUB!
Vlak postaje i ostaje omiljeno sredstvo putovanja mnogima koji žele bezbrižno i sigurno stići na odredište, bilo da se radi o manjim udaljenostima, poput putovanja od posla do kuće ili onih turističkih putovanja na dalje destinacije.
Kako bi se povećala pažnja svih sudionika u željezničko-cestovnom prometu, HŽ Infrastruktura već 22 godine provodi edukativno-preventivnu akciju "Vlak je uvijek brži" kako bi sve sudionike u prometu educirala o potrebi poštovanja prometnih pravila i prometne signalizacije te samim time utjecala na smanjenje nesreća u željezničko-cestovnom prometu.
Bez mobitela i slušalica - sigurnost započinje s tobom
S obzirom na to da svjetski podaci ukazuju na to da su u 98% slučajeva uzroci nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima nesmotrenost i nepoštivanje prometnih pravila i prometne signalizacije od strane sudionika u cestovnom prometu (vozača osobnih vozila, motociklista, biciklista, pješaka) namjera je promijeniti pogrešnu percepciju da su nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima problem samo željeznice. Odgovornost je na svima koji sudjeluju u željezničko-cestovnom prometu, jer je potrebno s oprezom i pažnjom pratiti prometne znakove i signalizaciju.
Posljednjih nekoliko godina bilježi se, nažalost, i sve veći broj nesreća do kojih dolazi zbog korištenja mobitela i/ili slušalica prilikom prelaženja preko pruge. Korištenje mobitela i slušalica znatno utječe na koncentraciju, ali i na sposobnost praćenja zvukova iz okoline. Zaustavni put vlaka iznosi i do 1500 metara, zbog čega ga strojovođa, nakon što na pruzi uoči čovjeka ili automobil, ne stigne zaustaviti na vrijeme.
Osim toga, unatoč stalnim upozorenjima svjedoci smo i svakodnevnog prelaženja željezničkih pruga preko tzv. divljih prijelaza koji su česta pojava na prugama kroz naseljena mjesta. Postavljanje zapreka na takvim prijelazima u prošlosti, nažalost, nije dalo nikakvih rezultata, jer su ih osobe uklanjale ili stvarale nove pristupe željezničkim prugama u blizini zapriječenih.
U Godišnjem izvješću o sigurnosti za 2021. godinu HŽ Infrastruktura navodi da je usporedbom podataka za 2021. i prosjeka za razdoblje od 2016. do 2020., primjetno smanjenje broja izvanrednih događaja (ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata) za gotovo 10 posto. No isto izvješće ističe kako nesmotrenost sudionika u željezničkom prometu i neopreznih građana i dalje čini znatan udio uzroka izvanrednih događaja.
Više pažnje, manje nesreća
U prvih 11 mjeseci 2022. dogodilo se 14 ozbiljnih nesreća, što je manje u odnosu na petogodišnji prosjek (2017.-2021.). Pet ozbiljnih nesreća posljedica su naleta željezničkih vozila u pokretu na osobe koje su nesmotreno prelazile preko pruge odnosno koje su se kretale po pruzi na mjestima koja nisu predviđena za to, dok se na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo šest ozbiljnih nesreća. Jedna ozbiljna nesreća posljedica je sudara vlakova.
Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je to da je najučinkovitiji način promjene ponašanja sudionika u prometu edukacija, isticanje rizika i upozoravanje na kobne opasnosti neopreznoga kretanja uz prugu ili prelaženja pruge na mjestima koja za to nisu predviđena.
Više informacija o HŽ Infrastrukturi možete pogledati na shopaj.hr.