Vjerovali ili ne, dug je popis legendi koji su utjecali na povijest skijanja u Hrvatskoj.
Možda je tradicija skijanja u nas relativno mlada u usporedbi sa susjednim ili nordijskim zemljama, ali je svakako ispunjena nevjerojatnim podvizima talentiranih zanesenjaka i ljubitelja najpopularnijeg zimskog sporta na svijetu. Tome su svakako pridonijeli ovi znani i neznani skijaški junaci kojima možemo zahvaliti i na tome što Hrvatska danas ima čak 49 aktivnih klubova u kojima se uči alpsko i nordijsko skijanje te daskanje na snijegu.
Počeci skijanja i prve hrvatske ski ikone
Hrvatski povjesničar i sportski pisac dr. Franjo Bučar je hrvatsku javnost prvi puta upoznao sa skijama još davne 1894. godine, nakon što se vratio sa studija u švedskom Gimnastičkom institutu. Ubrzo je osnovao skijašku sekciju i započeo s tečajem skijanja za profesore tjelesnog odgoja na zagrebačkom Cmroku, Tuškancu, u Maksimiru i Šestinama.
Ušao je u povijest i kao prvi hrvatski natjecatelj koji je nastupio na skijaškom natjecanju. Naime, u Pragu 1896. godine na natjecanju u strmoj vožnji na 500 metara osvojio Bučar je drugo mjesto. Smatra se jednim od očeva modernog hrvatskog sporta jer je ujedno promovirao i druge sportske discipline poput gimnastike, mačevanja i nogometa. Koliko bio je važan za razvoj hrvatskog sporta općenito govori i činjenica da državna nagrada za sport nosi upravo njegovo ime.
Skijanje je početkom 20. stoljeća brzo postao hit među Hrvatima. Dušan Zinaja i Miroslav Pandaković nastupili su na prvim Zimskim olimpijskim igrama 1924. u francuskom Chamonixu, a među legende hrvatskog skijanja mogu se ubrojiti i 28-struki prvak Hrvatske, Stanislav Markulin, omladinski državni reprezentativac i prvak Josip Modrić, prva hrvatska olimpijka Nada Birko, Davor Senci (10. mjesto na FIS-ovom B slalomu u Schladmingu), te višestruki hrvatski prvaci i državni reprezentativci tih davnih 1960-ih i 1970-ih: Ivica Šafar, Sonja Antić, Stjepan Puhak, Nenad Dančuo te mnogi drugi.
Janica i Ivica Kostelić - osvajači 10 olimpijskih medalja
Osamostaljenjem Hrvatske započinje novo poglavlje hrvatskog skijanja. Nekadašnji hrvatski B reprezentativac, a 1990-ih međunarodno poznati rukometni trener Ante Kostelić Gips, odlučio je svoju djecu usmjeriti u profesionalno skijanje. Pod njegovim trenerskim vodstvom te upornim i napornim radom u nemogućim uvjetima, Ante je u samo nekoliko godina stvorio šampione, a Hrvatsku doveo u sam vrh svjetskog natjecateljskog skijanja.
Ivica je već kao 13-godišnjak počeo nizati vrlo uspješne rezultate. Bronca u kombinaciji na juniorskom Svjetskom prvenstvu 1997. u Schladmingu došla je kao potvrda dugogodišnje upornosti. Bio je to najveći uspjeh hrvatskog skijanja u povijesti koji vodi direktno na Zimske Olimpijske igre u Naganu 1998. godine. No, zbog vrlo teške ozljede koljena, Ivica je morao odgoditi svoj dječački san..
Dok se on oporavljao, na skijašku scenu nastupila je njegova dvije godine mlađa sestra koja je svoju juniorsku karijeru obilježila s čak 22 pobjede u upravo toliko utrka u kojima je sudjelovala. Janica je već u svojoj prvoj FIS-ovoj utrci u superveleslalomu u austrijskom Gerlitzenu stigla do zlata, a potom su uslijedile još četiri pobjede koje su je dovele do svojih prvih Olimpijskih igara. Sa samo 16 godina osvojila je osmo mjesto u kombinaciji. Prvo postolje u skijaškom svjetskom kupu osvojila je 1999. u Park Cityju (bronca), a potom su se nizali sve sami rekordni uspjesi koji Janicu okrunjuju najmlađom pobjednicom Svjetskog kupa. Uz čak tri velika i mala Kristalna globusa i peterostruko proglašenje svjetskom prvakinjom s FIS Svjetskih prvenstava, Janica je osvojila i šest Olimpijskih medalja (tri zlata i srebro iz Salt Lake Cityja 2002. i zlato i srebro iz Torina 2006.) i time postala najtrofejnija hrvatska skijašica svih vremena. Povukla se iz profesionalnog natjecateljskog skijanja 2007. nakon brojnih problema s ozljedama koje je imala u skijaškoj karijeri.
Ivica je svoju skijašku trofejnu karijeru završio 2017. s 26 pobjeda u Svjetskom kupu, četiri olimpijske medalje (srebro u Torinu 2002., dva srebra u Vancouveru 2010. i još jedno srebro u Sočiju 2014.) te tri medalje sa Svjetskih prvenstava. Sjajan popis rezultata mogao je biti još sjajniji da Ivica nije imao ukupno 12 operacija, nakon kojih se uvijek s entuzijazmom vraćao stazi.
Nove nade hrvatskog skijanja
Tim nevjerojatnim pothvatima alpskog skijanja, od Bučara do Kostelića, divili su se i ostali hrvatski skijaški reprezentativci. Nika Fleiss, Ana Jelušić, Sofija Novoselić, Tamara i Filip Zubčić, Natko Zrnčić-Dim, Dalibor Šamšal, Istok Rodeš, Matej Vidović, Elias i Samuel Kolega, Leon Nikić, Andreja Komšić i Leona Popović su samo neki od brojnih koji su pokušavali ili još uvijek teže tome da dosegnu svoje skijaške uzore. Na tim „nekim novim klincima“ je da se, kao što su to radile i generacije prije njih, bore brže, više i jače i ostvare svoje snove.
Prva paraolimpijska odličja
Bruno Bošnjak se upisao u povijest kao sportaš koji je Hrvatskoj donio prvu medalju sa Zimskih paraolimpijskih igara u južnokorejskom Pyeongchangu 2018. godine – osvojio je broncu kao prvi hrvatski predstavnik u daskanju na snijegu. Lovro Dokić bio je najmlađi hrvatski sportaš koji je nastupio na istim igrama u disciplini alpsko skijanje. Uzor mu je Dino Sokolović, najpoznatiji hrvatski skijaš koji je upravo u Pyeongchangu osvojio prvo zlatno paraolimpijsko odličje za Hrvatsku.
Nikad nije kasno za rekreativno skijanje. No, prije negoli se zaputite na vrh planine, posjetite Hervisove trgovine ili online shop i pronađite kvalitetnu opremu koja će vaše prve korake na skijama učiniti ugodnim i nezaboravnim.