Sport ima značajnu ulogu u razvoju i osamostaljenju svakog djeteta, a negativni rezultati smanjene fizičke aktivnosti djece vide se svakodnevno. U Hrvatskoj je, tako, prošle godine više od 4000 djece dobilo odgodu upisa u prvi razred osnovne škole, a najčešći razlog bila je psihofizička nezrelost.
Te zabrinjavajuće podatke prokomentirao nam je doktor Ranko Rajović, šef Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju na Pedagoškom fakultetu u Kopru.
„Dijete se još u najranijem djetinjstvu instinktivno voli natjecati, isprobavati svoje mogućnosti, brže trčati, više skočiti i brže se popeti na drvo. Igra je priprema za život, a sport je idealna igra i aktivnost koja pomaže u izgradnji psihički i fizički zdravog djeteta. Na razvoj dječjeg mozga najviše utiče okruženje. Prvo okruženje je obitelj, pa tek onda vrtić i škola, a sada imamo i treće okruženje, a to je internet”, pojašnjava doktor Rajović.
Brojna istraživanja kažu da utjecaj “digitalnog svijeta” na dječji mozak nije dobar.
Smanjene kognitivne sposobnosti
“Nismo spremni za ovaj digitalni svijet jer već desetak godina stižu rezultati istraživanja da su kod tinejdžera smanjene duboke regije mozga. Ne kod svih, ali već sama činjenica da se to događa je zabrinjavajuća. Ono što se zna, jedan od glavnih faktora te pojave je malo aerobnih aktivnosti kao što su trčanje, skakanje, park, šuma, priroda, sport…“, kaže dr. Rajović.
Ključ svega je, smatra, kretanje, a današnjoj djeci dramatično nedostaje upravo toga – kretanja.
„Poznato je da nedostatak kretanja smanjuje kognitivne sposobnosti. Mi imamo situaciju da je svaka nova generacija koja kreće u prvi razred nešto slabija u odnosu na prethodne dvije. Prvu grešku rade roditelji koji koriste kolica do druge, treće godine života svojeg djeteta. Ako znamo da se mozak najviše razvija do pete godine života, posao je djece da se kreću, a mi imamo situaciju da su ona u kolicima kolica standardno već do druge, treće godine“, kaže dr. Rajović i dodaje:
„Cilj svega toga je stimulacija velikih regija mozga. Nedostatak motoričkih aktivnosti može biti faktor rizika za pojavu kognitivnih smetnji, poremećaja koncentracije i pažnje, što je sve češće prisutno kod djece modernog društva, koja se u stručnoj literaturi zovu i 'djeca zatvorenih prostora'. Cijela generacija kao da je malo slabija u odnosu na prethodne dvije generacije i svaka nova generacija je slabija“.
Nekad su djeca prelazila 20 kilometar dnevno
Doktora Rajović nema nikakve dvojbe zašto je tome tako.
„Što se dogodilo? Ponovit ću to sto puta ako treba, današnja djeca se premalo kreću, što negativno utječe na razvoj njihovih mozgova. Naša djeca imaju smanjene regije mozga jer se ne kreću dovoljno. Ako je to smanjeno u mozgu, mi imamo smanjene kognitivne aktivnosti. Mi kad smo bili mali, prelazili smo 20 kilometara dnevno, a djeca danas prijeđu samo pet. Ne kreću se dovoljno, a ako nema kretanja, nešto ćemo napraviti pogrešno, što već vidimo“.
Djecu, stoga, treba na svaki način i u svakoj situaciji poticati da se što više kreću, pri čemu je upravo sporta najpoželjnija aktivnost koja se djeci može ponuditi.