To je to što me zanima!

Unatoč sigurnom zaposlenju i natprosječnim plaćama u ovoj industriji nedostaje kadrova

Kada promatramo povijesni razvoj ljudskog društva, zapisi na papirusu, glinenim pločama ili današnjem papiru zauzimaju nezaobilazan segment utjecaja na brzinu njegovog razvoja
Vidi originalni članak

Vjekovima postoji potreba ljudi za zapisivanjem svojih iskustava, događaja, slika ili priča čineći tako te uratke dostupnim širem broju čitatelja. Još od starog vijeka i Egipatske Aleksandrijske knjižnice, skup takvih dijela pomno sakupljenih na jednom mjestu predstavljao je bogatstvo jedne države i naroda osiguravajući stratešku prednost daljnjeg ubrzanog razvoja društva kojem su ti zapisi bili dostupni. Od 1440. godine, kada je Johannes Gutenberg došao na ideju da konstruira tiskarski stroj koji je pritiskom ravne ploče preko lista papira dobio prvi strojni otisak, izum tog stroja izazvao je kulturnu revoluciju u Europi.

Vrijeme digitalizacije

U današnjem vremenu kada digitalizacija definira normu razvoja pojedinog društva, nameće se pitanje kako tiskani materijali kao i cjelokupna tiskarska industrija ne odlaze u ropotarnicu povijesti?

Digitalizacija nezaustavljivo prodire u sve šire segmente našeg života i mijenja do sada poznate društvene norme. Međutim, tiskarstvo kao industrija također doživljava prilagodbu vrlo sličnu onoj iz vremena izuma tiskarskog stroja. Današnji tiskarski strojevi u samom proizvodnom procesu međusobno digitalno komuniciraju, klijenti na drugom kraju svijeta koristeći brze internetske veze i sofisticirana programska rješenja komuniciraju direktno s tim istim strojevima pregledavajući iz svog ureda probne otiske svojih materijala, operateri na strojevima moraju posjedovati sofisticirana specifična znanja kako bi mogli uspješno upravljati tim sustavima. To zasigurno nije slika koju većina nas još i danas ima na spomen tiskarskog pogona.

Kakvo je tržište?

Kao što se tehnologija u tiskarstvu prilagodila novim tehnološkim trendovima, isto se dogodilo i s tržištem. Navike kupaca se mijenjaju, a industrija prilagođava. Današnja potreba ljudi za trenutnom dostupnošću najsvježijih informacija izmijenila je dominantan položaj tiskanih novina, ali knjige ljudi i danas vole čitati te ih „opipati“ u papirnatom formatu. Čitatelji vole istaknuti, označiti, podvući ili zaokružiti pojedine dijelove teksta kako bi se naknadno mogli prisjetiti sebi bitnog sadržaja, a i nekih rituala se ne žele tek tako odreći. Tome u prilog govori i činjenica da je u pandemijskoj 2020. godini ponovno došlo do rasta prodaje knjiga.

Nezaustavljivi rast brzina internetskih veza i web tržišta, dobar dio navika potrošača preobratio je s klasične na web trgovinu što za posljedicu ima golemi rast količine sadržaja. U toj rastućoj količini sadržaja sve se je teže istaknuti, što ponovno vraća tiskani reklamni materijal u fokus kao bitan alat za isticanje svoje ponude. Vodeći web trgovci poput Amazona, svoj uspjeh temelje na prvotnoj prodaji upravo tiskanih knjiga te unatoč pokušaju da ih zamjene e-izdanjima one i danas zauzimaju značajan udjel u njihovoj realiziranoj prodaji. Enorman rast web trgovine također uvjetuje rast potrebe za logističkom uslugom dostave kupljene robe kao i rast potrebe za pratećim tiskanim materijalima i pakiranjima. Svim tim promjenama uspješni dio tiskarske industrije se na vrijeme prilagodio, a kao i u drugim industrijama, oni koji nisu na vrijeme prepoznali kretanja postali su neuspješni ili su nestali s tržišta.

Trendovi u Hrvatskoj

Trendovi u tiskarskoj industriji u Republici Hrvatskoj u stopu prate svjetska kretanja. Domaće tiskare koje su se investicijama u opremu i kadrove pravovremeno prilagodile kretanjima tržišta i ekološkim normama, danas uspješno posluju.

Sofisticiranost današnjih tiskarskih strojeva dodatno je fokus usmjerio na investiranje u stručne kadrove i njihovu edukaciju. Današnji moderni tiskarski pogoni visokog stupnja automatizacije zahtijevaju visoko educirane operatere. Srednja grafička škola i Grafički fakultet imaju za zadatak osposobiti takve kadrove a uspostavljena tehnička suradnja industrije sa školstvom može biti primjer modela.

Neodstatak stručnog kadra

Međutim, unatoč sigurnom zaposlenju, razrađenim stipendijskim paketima kao i natprosječnim plaćama u industriji, kvalificiranih kadrova i dalje nedostaje. Na naš upit o problemu s kvalificiranim kadrom u tiskarskoj industriji, Marko Štritof, direktor Stega Tiska, navodi da je Stega Tisak u suradnji sa srednjom grafičkom školom i grafičkim fakultetom pokrenuo projekt stipendiranja učenika i studenata „Rast i Razvoj STG“ kroz koji se učenici i studenti mogu uključiti u program stipendija.

- Naš program stipendija Rast i Razvoj STG osmislili smo s ciljem da olakšamo roditeljima financijski izdatak potreban za troškove školovanja njihove djece, a studentima omogućimo financijsku samostalnost već tijekom samog studiranja. Kroz praktičan dio edukacije koji se za naše stipendiste odvija u našem proizvodnom pogonu uz mentorstvo iskusnih grafičkih stručnjaka želimo osigurati edukaciju budućih kvalificiranih kadrova za našu tvrtku. S obzirom na to da je naš proizvodni pogon opremljen sofisticiranim grafičkim strojevima, a posla ne nedostaje, kvalitetni školovani kadrovi su ključan faktor za uspješan poslovni model i pravovremenu prilagodbu novim trendovima. Upravo iz tog razloga trudimo se programom kvalitetne edukacije, unaprijed definiranim modelima karijernog rasta i napredovanja, stimulativnim primanjima privući i zadržati najkvalitetnije kadrove. Strateški gledano, educirane kadrove ne promatramo kao nužan resurs, već jedan od najbitniji potencijala i veliki kapital naše firme. Samo kontinuiranim ulaganjima u kadrovske potencijale, bilo kroz pomno osmišljene edukacijske procese, transparentan plan karijernog napredovanja ili kroz stimulativna primanja možemo stvoriti pretpostavke nužne za naš daljnji poslovni rasta i razvoj, pa smo stoga tako i nazvali naš program stipendiranja. Uvjeren sam da ovim pristupom eliminiramo ključne argumente za odlazak kvalitetnih kadrova van naše domovine jer je ipak kvalitetan i dostojanstven život u svojoj domovini neusporediv sa životom u stranom svijetu - odgovara Štritof. 

Učenici stipendisti na svoj mjesečni iznos stipendije dobivaju i nagradu za učenički rad sukladno opisanim definiranim iznosima, pa njihove nagrade mogu ukupno doseći i 2.100,00 kn mjesečno. Ako vas zanima više i želite svoju djecu uključiti u obrazovno-strukovni projekt Rast i razvoj Stega tiska možete se javiti na karijere@stega-tisak.hr. Osim mladih ljudi bez iskustva ili s malo iskustva, Stega tisak uvijek ima mjesta za iskusne stručnjake s više godina iskustva. Upravo zato je predviđen u programu detaljan plan rasta i razvoja za iskusnije stručnjake s odličnim beneficijama. Svi zainteresirani mogu se javiti mailom i provjeriti sve detalje programa. Ulaganje u ljudske resurse iznimno je bitno na konkurentnom tržištu, a Stega tisak ima fokus na ljude i njihovu kvalitetu. Kako vrijeme prolazi i tržište se razvija, to posebno dolazi do izražaja.

Kao odgovor na pitanje iz naslova, nameće se zaključak da slobodno možemo navedeni „ili“ zamijeniti sa „i“ jer su tiskani materijali ipak i povijest i budućnost. Evidentno se cjelokupna tiskarska industrija nastavlja tehnološki prilagođavati novim trendovima i pronalaziti adekvatna rješenja i za nove izazove, što je u ostalom i kroz povijest dokazala.

Idi na 24sata

Komentari 7

  • Svenx 13.10.2021.

    Radim više od 30 g. struci kao offset strojar. Radio sam u nekoliko tiskara u ZG i okolici. Mogu navesti moje plaće tokom godina...1997. imao sam plaću 7.500 kn, plaćeni noćni rad i plaćeni prekovremeni sati. To je tada bilo cca 2-3 prosječne HR plaće i bilo je odlično. 2005. g. povećana plaća na 8.300 kn +noćne+prekovremeni. Negdje 2010. g. prestalo je plaćanje prekovremenih sati i noćnog rada. 2012. je počelo smanjivanje plaća. Danas radim za 7.000 kn, vikendom i u 3 smjene, bez plaćenog prekovremenog rada, a noćni rad je plaćen 10% više. Radim na svim višebojnim „sofisticiranim grafičkim strojevima“ i danas 2021. godine imam manju plaću nego 1997.godine. I onda čitam članak gdje se vlasnici tiskara žale da nema kadrova...

  • uglyduckling 12.10.2021.

    Kao netko iz struke mogu sa sigurnoscu reci da su place ispodprosjecne u tiskarstvu opcenito, a ne samo u spomenutoj tiskari.

  • ilmare 12.10.2021.

    Što ne pišu kolika je plaća ?  Bruto ? Neto ?Bez toga se ne može donijeti zaključak... 

Komentiraj...
Vidi sve komentare