Svaka tvrtka koja želi uspješno poslovati shvaća da je okretanje prema obnovljivim izvorima energije postao standard u poslovanju, a sve manje iznimka. Gost nove epizode emisije Koordinacija je direktor Strateških operacija i javnih poslova INA-e Hrvoje Glavaš. Ta tvrtka ove godine slavi 60 godina svojeg poslovanja, a novom zelenom strategijom koju provodi nastoji doživjeti još barem toliko.
U ovih šest desetljeća poslovanja rad s fosilnim gorivima vam je core business. Istovremeno zadnjih godina sve intenzivnije ulažete i u nove projekte koji se odmiču od upotrebe fosilnih goriva. Kako pomirujete investicije u ta dva ista, a opet različita područja?
Glavaš: Zadnjih nekoliko godina smo u velikom investicijskom ciklusu. S jedne strane je tu naša najveća investicija u Rafineriji nafte Rijeka vrijedna gotovo 600 milijuna eura i ona je u završnoj fazi. S druge strane značajno ulažemo, kao što ste i sami spomenuli, u solarnu i geotermalnu energiju, proizvodnju bioplina odnosno vodika u Riječkoj rafineriji. Obje grane poslovanja se trudimo uskladiti i time postići ravnotežu.
Zelena tranzicija koju nalaže Europska unija dubinski mijenja poslovanje europskih tvrtki. Na koji je način INA ozelenila u zadnjih 60 godina? Dakle od njezinih početaka sve do danas, kako biste usporedili promjene, gdje se dogodio najveći pomak?
Glavaš: Jedna prekretnica koju bih izdvojio je nešto što interno zovemo EOR (op. a. enhanced oil recovery). Tu se radi o projektu na našim naftnim poljima gdje smo inicijalno počeli utiskivati značajne količine ugljičnog dioksida, ali tada s namjerom da povećamo iscrpak nafte. Time smo pod zemlju u zadnjih deset godina trajno spremili više od tri milijuna tona ugljičnog dioksida.
Iz današnje perspektive kada svi govore o smanjenju CO2, ispada da smo mi s tim odavno počeli. I ja vjerujem da ćemo kroz idućih 10-20 godina vjerojatno vidjeti drugačiju INA-u od one kakvom je se sjećamo zadnjih pedesetak godina.
Solarne elektrane su već u funkciji, a uskoro krećete i s istražnim radovima na dvije geotermalne bušotine. Do kad će trajati istraživanje i koja će biti iduća faza nakon toga?
Glavaš: Službeno imamo pet godina do završetka provođenja istražne faze. Međutim, znate kako kažu – vrijeme je novac. Nama je cilj što prije završiti s istražnom fazom i potvrditi postoje li podzemne zalihe tople vode potrebne za proizvodnju električne energije. Vjerujem da ćemo u idućih godinu do dvije završiti trenutačnu fazu. Potom bi trebala uslijediti finalna investicijska odluka o izgradnji geotermalne elektrane.
Moram naglasiti da je riječ o značajnim investicijama. Uvijek smo oprezni oko takvih projekata, ali zaista vjerujemo u geotermalni potencijal. Ako se dvije koncesije koje sada imamo u posjedu pokažu poslovno opravdanima, sigurno nećemo stati samo na njima.
Hoćete li uspjeti biti prvi koji su u Hrvatskoj izgradili pučinsku vjetroelektranu?
Glavaš: Ja bih bio jako sretan! Već smo napravili nekoliko koraka u tom smjeru. Primjerice, 2022. smo organizirali kampanju mjerenja vjetra za što imamo preliminarne rezultate. Iz fonda The Connecting Europe Facility (CEF) smo povukli financijska sredstva za izradu studije izvodljivosti i to je ono na čemu se trenutačno radi.
Kad dobijemo rezultate i utvrdimo postoji li neki poslovni model, nastavit ćemo razvijati tu priču. Moram naglasiti da na Jadranu ne postoji ni jedna pučinska vjetroelektrana za što postoji i razlog. To nije potencijal Sjevernoga mora. Međutim, mi vjerujemo da potencijala ipak ima stoga se nadam da će to naposljetku završiti jednim uspješnim projektom. Ali još smo daleko od toga.
U sklopu Rafinerije nafte Rijeka investirat će se u postrojenje za proizvodnju zelenog vodika kojeg već sada nazivaju energentom budućnosti. Na koji način će ta investicija transformirati dosadašnju proizvodnju u Riječkoj rafineriji, hoće li građani to osjetiti?
Glavaš: Vodik kao tehnologija pokazuje puno potencijala. Nažalost, nismo još u fazi da možemo reći da će to postati tehnologija koja će riješiti sve buduće probleme nekakvog održivog goriva koje je primjenjivo i u industriji i u prometu. Taj dio još nije potpuno jasan.
Mi na neki način želimo biti pioniri i testirati tehnologiju, sagledati koje su moguće opcije kroz optimizaciju naših poslovnih procesa te ponuditi alternativu tržištu.
Šestinu ukupnog postojanja INA-e obilježio je i vaš Klub volontera. Na koji način INA doprinosi lokalnoj zajednici?
Glavaš: Jako smo ponosni na taj Klub! U proteklih desetak godina organizirano je minimalno 400 volonterskih akcija s više od 1400 volontera. Moram priznati da mi je to osobno jedna od najdražih inicijativa pokrenutih i održavanih u sklopu INA-e.
Radom Kluba, mnogo smo doprinijeli lokalnoj zajednici. Kroz brojna čišćenja okoliša, unaprjeđenje infrastrukture te mnoge druge stvari koje su u datim trenucima bile potrebne školama i vrtićima.
U idućih 60 godina - gdje INA vidi svoju ulogu u energetskoj tranziciji?
Glavaš: Pretpostavljam da ćemo se sve više okretati prema obnovljivim izvorima energije. Općenito će koncept održivosti postajati sve značajniji – kako u našem poslovanju, tako i u društvu. U svakom slučaju, vidim jednu svjetlu budućnost INA-e.
Pogledajte cijelu emisiju i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacija kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.