Imati dijabetes prije stotinu godina značilo je sigurnu smrt. U nedostatku odgovarajuće terapije, liječnici su propisivali stroge dijete siromašne ugljikohidratima i s unosom od samo 400 kalorija na dan. Nasreću, sve se promijenilo otkrićem inzulina 1921. godine. Od tada je tehnologija toliko uznapredovala da oboljeli od dijabesa danas mogu uvelike utjecati na regulaciju dijabetesa i njegovo liječenje.
S ovom bolešću već 40 godina živi i Darko Buliga, 68-godišnji umirovljenik iz Zagreba. Zbog komplikacija povezanih s dijabetesom čak je doživio i iskustvo dijabetičke kome, no dijagnoza ga ne sprječava da i u gotovo sedmom desetljeću života aktivno planinari, igra badminton i putuje, pri čemu se osjeća sigurno jer svoj dijabetes regulira najnovijom tehnologijom za kontinuirano praćenje glukoze.
Zbog plosnatih lanceta nekad su mjerenja bila bolna
Naš sugovornik prisjeća se kako je početkom '80-ih godina, kad mu je dijagnosticiran dijabetes, mjerenje glukoze iz jagodice prsta bilo izrazito bolno, ali i problematično zbog nedostatka trakica i zbog plosnatih lanceta, koje bi zarezivale dosta mesa pri ubodu.
- Sjećam se da je uvijek bio problem podesiti dubinu „pikanja“. O bolesti tad nisam znao ništa, ali sam imao sreću da sam relativno brzo došao „u ruke“ dr. Manje Prašek, stručnjakinje za dijabetes i današnje predsjednice Zagrebačkog dijabetičkog društva. Ona je uvelike zaslužna za moju uspješnu borbu sa šećernom bolesti - objašnjava gospodin Darko.
Kad je tek obolio o dijabetesu nije znao puno, a unatoč tome što je njegovoj majci samo nekoliko godina ranije dijagnosticirana ista bolest, nije smatrao da je zbog obiteljske anamneze u nekoj posebnoj opasnosti.
- Jednostavno, kad ste mladi, ne razmišljate o takvim stvarima. Zbog toga sam, kad sam čuo da imam dijabetes tipa 1, doživio veliki šok. Mislio sam da se više neću moći baviti aktivnostima koje volim. Sad mi je čudno kad se toga prisjetim jer shvaćam kako me bolest zapravo ni u čemu nije ograničila u životu. Dapače, zahvaljujući dijagnozi i dostupnoj modernoj tehnologiji, bolje pazim na zdravlje, posebice na prehranu, i vodim računa o tome da sam svaki dan aktivan. Ako nisam u prilici ići na planinarske izlete, onda obavezno šetam oko kvarta minimalno sat i pol dnevno – pojašnjava nam.
Opasnost dijabetičke kome
Iako su njegovi simptomi bolesti bili vrlo prepoznatljivi - nenadani gubitak na težini, u samo mjesec dana izgubio je 10 kilograma, učestala žeđ i mokrenje, zbog nedovoljno informacija koje su se tad o šećernoj bolesti mogle naći, nije posumnjao na dijabetes.
- Nakon što mi je dijagnosticiran dijabetes, prvih nekoliko dana sam morao ići u Centar za dijabetes, gdje su mi liječnici mjerili glukozu i određivali dozu inzulina, što je bilo vrlo zamorno. Uz to, u proteklih tridesetak godina doživio sam i neke vrlo opasne i neugodne situacije. Primjerice, dok sam prelazio cestu u jednoj od ulica oko Kvatrića, naglo mi je pozlilo i pao sam u dijabetičku komu. U tom trenutku sa mnom je bio samo moj malodobni sin. Nasreću, prolaznici su mi priskočili u pomoć i pozvali Hitnu pa je sve dobro završilo - prepričava nam.
Situaciju koju je gospodin Darko opisao uzrokovala je hipoglikemija koja nastaje kad je razina glukoze u krvi nenormalno niska. Za osobe s dijabetesom ponekad je teško prepoznati nisku koncentraciju glukoze koja se može javiti kao posljedica jače tjelesne aktivnosti, obroka sa smanjenim ili nikakvim udjelom ugljikohidrata i slično. S druge strane, osobe oboljele od dijabetesa su i u opasnosti od hiperglikemije, stanja u kojem je koncentracija glukoze u krvi povišena.
Najnovija tehnologija za oboljele od dijabetesa
Do 2004. godine uobičajen način samokontrole dijabetesa bilo je mjerenje glukoze ubodima u jagodicu prsta, no nakon pojave uređaja za kontinuirano praćenje glukoze utvrđeno je da takvo mjerenje daje samo trenutačnu vrijednost glukoze, bez uvida u njezinu brzinu ili smjer kretanja. Time je čak i kod dobro reguliranih bolesnika teško otkriti razdoblja neprepoznatih hiperglikemija ili hipoglikemija, koje su posebno opasne noću.
- Posljednje dvije godine koristim senzore koje mi je propisao liječnik. Iako sam dotad s dijabetesom živio 38 godina i smatram da sam dobro poznavao svoje tijelo te kako reagira na pojedine namirnice i fizičke aktivnosti, sustav za kontinuirano praćenje glukoze omogućio mi je puno bolje razumijevanje bolesti zbog čega osjećam potpunu sigurnost i upuštam se u aktivnosti u kojima sam prije, zbog bolesti i opasnosti od hipo ili hiperglikemije, oklijevao uživati - kaže naš sugovornik.
Senzor glukozu precizno mjeri iz međustanične tekućine pa često bolni ubodi u jagodicu za oboljele postaju prošlost. Tijekom 14 dana ovaj maleni senzor automatski mjeri i kontinuirano pohranjuje očitanja glukoze danju i noću, a zbog vodootpornosti pogodan je za nošenje tijekom kupanja, tuširanja, plivanja ili treninga.
Bolja kontrola glukoze u krvi
- Koristeći FreeStyle Libre sustav, naučio sam što je TIR (Time In Range) i zašto je vrijeme provedeno u ciljnom rasponu 'dobrih šećera' za svaku osobu oboljelu od dijabetesa izrazito važno. Više vremena u ciljnom rasponu ujedno znači bolju kontrolu glukoze, odnosno poboljšano reguliranje dijabetesa - pojašnjava Darko. TIR se prikazuje kao postotak ili prosječan broj sati i minuta provedenih unutar, ispod i iznad propisanih vrijednosti. Velik dio vremena izvan ciljnih vrijednosti dugoročno može negativno utjecati na zdravlje te biti povezan s razvojem niza komplikacija vezanih za dijabetes.
Dostupnost modernih tehnoloških rješenja za kontinuirano praćenje glukoze u svim ljekarnama diljem Hrvatske dodatan je iskorak u kontekstu osvještavanja uloge oboljelih u kontroli vlastite bolesti, ali i omogućavanja jednostavnijeg i učinkovitijeg praćenja bolesti svim oboljelima od dijabetesa.
- Šećerna bolest ne boli pa osobe s dijabetesom nemaju motiva paziti na sebe. No, kada nastupe komplikacije, tad često, nažalost, bude prekasno. Ja uvijek volim reći da svaka osoba koja boluje od dijabetesa ima dva liječnika - jedan je dijabetolog, a drugi je on sam. S FreeStyle Libre senzorom mi smo postali još bolji „vlastiti“ liječnici jer bolje razumijemo bolest i kvalitetnije njome upravljamo“ - zaključuje gospodin Darko.
FreeStyle, Libre i srodne trgovačke marke zaštićene su marke društva Abbott.
© 2022 Abbott ADC-54326 v1.0 Abbott Laboratories d.o.o., Koranska 2, Zagreb.