Na poduzetničkoj karti Hrvatske, nešto manje od polovine ukupnog broja poduzeća (41,9%) čine obrti. Prošle je godine tako zabilježen broj od 96.620 aktivnih obrta, što je oko 5600 više nego u 2020. i gotovo 8000 više nego u 2019. godini. Usporedimo li to pak sa stanjem tržišta od prije šest godina, riječ je o nevjerojatnih 20.759 obrta više, govori nam dokument pod nazivom Obrtništvo u brojkama.
Gledajući ove brojke, jedno je sigurno, poduzetnički, odnosno obrtnički duh u Hrvatskoj je snažan. Međutim, pogledamo li Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, izvješće koje na godišnjoj razini objavljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, primijetit ćemo da je broj obrazovnih programa u kojima treba povećati upis učenika značajan, a posebno kad je riječ o obrtničkim zanimanjima.
Rezultat manjeg broja obrazovnih programa za neka zanimanja je i nedostatak pravih majstora struke u budućnosti. Tako su primjerice, u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, između ostaloga, strukovna zanimanja tesara, armirača, fasadera, krovopokrivača i izolatera, zidara, tokara, mesara, automehaničara, vodoinstalatera, pekara, plinoinstalatera, keramičara, limara, strojobravara navedena kao najtraženija, a takvih struka manjka i u cijelog Hrvatskoj.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.
Nazire li se ipak promjena?
Upravo se problematikom strukovnog obrazovanja bavi Savjetnica za obrazovanje u Hrvatskoj obrtničkoj komori Nevena Kurteš Martinović, koja nam je ovom prilikom obznanila jednu jako pozitivnu promjenu.
- Ove se godine dogodio svojevrsni fenomen, a to je povećani interes za upis u strukovna, a posebno obrtnička zanimanja. Upisne kvote za većinu zanimanja bile su popunjene već u ljetnom upisnom roku. Za pretpostaviti je da je trenutna gospodarska situacija potaknula učenike i njihove roditelje da razmisle o tome kako da si osiguraju budućnost. Svima nam je dobro poznata situacija u kojoj tražimo majstora da nam nešto popravi, ali ga teško možemo naći, a i kad ga nađemo trebamo ga dobro platiti. Ipak, voljeli bismo vjerovati da je djelomično ipak došlo i do promjene svijesti kod učenika i njihovih roditelja, kao i promjene potpuno pogrešne percepcije o strukovnom obrazovanju koje je manje vrijedno ili u koje se upisuju učenici koji "ne mogu upisati ništa drugo" - objasnila je Nevena.
Osim dosadašnjeg slabljenja interesa mladih za ovakav tip zanimanja, prošlih se godina također u javnosti isticao problem slabe povezanosti sustava strukovnog obrazovanja i tržišta rada. Ipak, naša sugovornica kaže da su se i po tom pitanju dogodile značajne promjene i napredak.
- Od 2019. godine HOK sudjeluje u ESF projektu „Implementacija Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada“ u sklopu kojeg je izrađeno ukupno 50 standarda zanimanja, od kojih je 45 već odobreno, dok je njih 14 na dobrom putu da se kroz kurikulume uvede u naše srednje škole. Standard zanimanja je službeni dokument objavljen u Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, a sadrži popis svih poslova koji se obavljaju u nekom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za obavljanje tih poslova. Za nas je posebno značajno to što smo u izradu naših standarda zanimanja uključili više od 600 obrtnika i poduzetnika iz cijele Hrvatske, čime su upravo oni dokazali da među poslodavcima postoji svijest o važnosti njihovog uključivanja u razvoj sustava obrazovanja - kaže.
Važnost cjeloživotnog obrazovanja
Nevena Kurteš Martinović također ističe da su se obrtnici oduvijek spremno uključivali u program prakse učenika strukovnih zanimanja i otvarali vrata svojih radionica jer su u konačnici svjesni da su i sami na taj način ispekli svoj zanat, učeći od iskusnih majstora. Međutim, ono u čemu stariji, odnosno iskusniji obrtnici još uvijek ne vide priliku za napredak je dodatno obrazovanje koje im stoji na raspolaganju.
- Problem cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj je to što ljudi nedovoljno prepoznaju njegovu važnost. U našem je mentalitetu i dalje prisutna percepcija da obrazovanje završava stjecanjem svjedodžbe ili diplome, odnosno završetkom redovnog obrazovanja. Prema statistikama EU nalazimo se na samom dnu liste po broju ljudi koji se uključuju u neki od oblika cjeloživotnog obrazovanja - upozorava naša sugovornica.
- A ako je igdje važno cjeloživotno obrazovanje, onda je to upravo u strukovnim zanimanjima. Zbog brzih promjena na tržištu rada ljudima su za obavljanje njihovih poslova često potrebne nove vještine koje nisu mogli steći za vrijeme redovnog obrazovanja - kaže.
HOK tako u području cjeloživotnog obrazovanja za obrtništvo već godinama organizira i provodi majstorske ispite i ispite o stručnoj osposobljenosti. Osim toga, aktivno provodi i druge projekte u području obrazovanja za obrtnička zanimanja te je u posljednjih pet godina provela devet projekata financiranih sredstvima EU iz programa Erasmus+, ESF-a i EFRR-a.
Prava prilika za napredak
Upravo naša sugovornica aktivno radi na brojnim HOK-ovim projektima te joj je ove godine Agencija za mobilnost i programe EU dodijelila titulu Erasmus+ ambasadorice za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Njezina je uloga kao ambasadorice informirati potencijalne korisnike iz javnog i privatnog sektora o mogućnostima programa Erasmus+ te ih potaknuti da se i sami uključe u osmišljavanje, pripremu i provedbu projekata.
Inače, Erasmus+ najveći je program Europske Unije za obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport koji već 35 godina obogaćuje živote i širi vidike milijunima građana svih generacija. Nastao je kao program studentske razmjene, a u međuvremenu narastao u program za sve generacije u čije se aktivnosti mogu uključiti brojne organizacije.
Osim škola, važno je istaknuti da i druge organizacije i institucije u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mogu sudjelovati i to kroz projekte mobilnosti u kojima mogu unaprijediti vlastita znanja i vještine učeći od međunarodnih partnera, kao i kroz projekte inovacija poput izrade novih kurikuluma ili osmišljavanja digitalnih alata.
- U HOK-u smo iskoristili mogućnosti programa Erasmus+ kroz niz projekata, a posebno bih izdvojila projekt Erasmus+ Master 4.0 u sklopu kojeg smo osmislili online platformu za pripremu i provedbu majstorskog ispita kao ključnog dijela cjeloživotnog obrazovanja za obrtništvo - kaže Nevena.
- Također smo u jednom projektu odabrali ambasadore naukovanja: obrtnike koji se aktivno uključuju u provedbu strukovnog obrazovanja te smo kroz njihove priče promovirali ulogu poslodavaca u obrazovanju za obrtnička zanimanja - navodi naša sugovornica te poziva sve zainteresirane učenike strukovnih škola, osobe iz strukovnog kadra te obrtnike da iskoriste prilike programa Erasmus+ i realiziraju svoje projekte.