Srce je najsnažniji mišić u našem tijelu, a samo je veličine šake. Počinje nas služiti već oko tri tjedna nakon začeća. Iako marljivo radi tijekom cijelog života, srce lako može postati ranjivo zbog utjecaja štetnih životnih navika kao što su pušenje, nezdrava prehrana ili prevelika razina stresa. Kardiovaskularni sustav može biti oslabljen i od već postojeće srčane bolesti ili stanja. Kad srčana funkcija postane narušena, dolazi do pojave kardiovaskularne bolesti (KVB), širokog termina koji obuhvaća bilo koji poremećaj sustava u kojem je srce središnji organ.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. Od posljedica kardiovaskularnih bolesti godišnje umire preko 20,5 milijuna osoba1, a oko 20 % preranih smrti (prije 65. godine života) u EU-u uzrokovano je KVB-om.2 I u Hrvatskoj, KVB je desetljećima vodeći uzrok smrtnosti. U 2022. godini umrlo je 22 303 osoba, odnosno 39,1 % od ukupno umrlih.3
„Kardiovaskularne bolesti, poznate i kao bolesti srca i krvnih žila, obuhvaćaju širok spektar stanja, uključujući srčani i moždani udar, zatajivanje srca, srčane aritmije te bolesti perifernih krvnih žila. Ovi poremećaji su najčešće posljedica razvijene ateroskleroze, odnosno bolesti koja dovodi do stvaranja naslaga u stijenkama krvnih žila“, objašnjava prof. prim. dr. sc. Dubravka Jurišić-Eržen, dr. med., Pročelnica Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u KBC-u Rijeka.
Najčešći faktori rizika za aterosklerozu i druge kardiovaskularne bolesti su visok krvni tlak, pušenje, dijabetes, pretilost te nedostatak tjelesne aktivnosti, no najveću zaslugu ima visok LDL kolesterol. Kolesterol je masna tvar, poput voska, a nalazi se u svakom organizmu. Iako pomaže u proizvodnji hormona i vitamina te u izgradnji stanica, postaje štetan kada je njegova koncentracija u krvi povišena jer tada uzrokuje nakupljanje masti u arterijama i nastanak ateroskleroze. Takav kolesterol naziva se LDL ili „loš“ kolesterol, dok HDL, odnosno „dobri“ kolesterol nosi LDL daleko od arterija u jetru gdje se razgrađuje.
„Plakovi se tiho stvaraju tijekom godina te postepeno sužavaju krvne žile i smanjuju njihovu elastičnost zbog čega dolazi do lošije opskrbe tkiva krvlju i kisikom. Mnogi ljudi ne iskuse nikakve simptome sve dok plak neočekivano ne pukne ili uzrokuje kritičnu stenozu, što se prezentira kardiovaskularnim događajem kao što je srčani ili moždani udar“, ističe prof. Jurišić-Eržen.
Rizik za razvoj ateroskleroze povećava se s godinama. Većina ljudi starijih od 60 godina ima neku aterosklerotsku promjenu na krvnim žilama, ali često nema primjetnih simptoma. Simptomi se javljaju tek kada aterosklerotski plak toliko naraste da uzrokuje značajno suženje krvne žile ili ako izazove njeno naglo začepljenje. Tako ateroskleroza može izazvati različite probleme u srcu, mozgu, nogama ili gotovo svugdje u tijelu.
S obzirom na to da su ove bolesti često neprimjetne u ranim stadijima, za njihovo rano otkrivanje ključni su redoviti medicinski pregledi i praćenje zdravstvenog stanja. Pravovremenom dijagnostikom možemo smanjiti i do 80 % kardiovaskularnih bolesti.4 Dijagnoza povišenih vrijednosti kolesterola postavlja se vrlo jednostavno, na temelju jedne krvne pretrage.
Iako na neke faktore rizika ne možemo utjecati, promjenom životnih navika može se reducirati rizik od razvoja ateroskleroze. Potrebno je prestati pušiti, povećati fizičku aktivnost, uvesti uravnoteženu prehranu s manje masnoća, alkohola, šećera i soli, kontrolirati razinu stresa te obavljati redovne pretrage. Svaka osoba trebala bi napraviti prvi test razine kolesterola do 35. godine za muškarce te 45. godine za žene.5 Krvni tlak treba kontrolirati svake dvije godine. Oni koji su pod većim rizikom trebali bi razmotriti češću kontrolu: osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje razine kolesterola trebali bi obaviti pregled razine kolesterola svake godine.
„Prevencija je ključna u borbi za smanjenje učestalosti kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti. Edukacija o zdravom načinu života, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost te kontrola čimbenika rizika igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Kroz pravovremeno prepoznavanje simptoma, implementaciju preventivnih mjera te kontinuiranu brigu o zdravlju, možemo značajno smanjiti incidenciju ovih bolesti i poboljšati kvalitetu života pojedinaca“, zaključuje prof. Jurišić-Eržen.
Više o prepoznavanju rizika i važnosti pravovremene dijagnoze saznajte na web-stranici Ostani u dobrom ritmu.
1. HZJZ. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/epidemioloski-podaci-o-kardiovaskularnim-bolestima/ - pristupljeno prosinac 2023.
2. A European Cardiovascular Health Plan: The need and the ambition. Dostupno na: https://globalhearthub.org/download/a-european-cardiovascular-health-plan-the-need-and-the-ambition/ - pristupljeno prosinac 2023.
3. HZJZ. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/cat/periodicne-publikacije/ - pristupljeno prosinac 2023.
4. Mach F, Baigent C, Catapano AL et al 2019 ESC/EAS Guidelines for themanagement of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk; European Heart Journal 2020; 41: 111-188
5. American Heart Association- Cholesterol. Dostupno na: https://www.heart.org/en/health-topics/cholesterol/how-to-get-your-cholesterol-tested - pristupljeno prosinac 2023.
Broj odobrenja: HR2312276607
Datum odobrenja: 27.12.2023.