Prije više od 700 godina, Marko Polo, slavni putnik rođen u Hrvatskoj, došao je u Kinu drevnim Putem svile i zakoračio na raskošni drevni kameni most Lugou u jugozapadnom predgrađu Pekinga, prijestolnice dinastije Yuan te uzdahnuo "Ovo je možda kameni most bez premca na svijetu". Nakon što se vratio u Europu, izdiktirao je "Putovanja Marka Pola" i stvorio sjajnu poemu razmjena i međusobnog učenja istočnih i zapadnih civilizacija, koja otvorila uvod u prijateljske razmjene između Kine i Europe, kao i između Kine i Hrvatske. Danas, više od 700 godina kasnije, službeno je pušten u promet Pelješki most dug 2,4 kilometra koji je izgradila China Road and Bridge Corporation. Prozvan jednim od najdužih i najljepših mostova u Europi, presijeca tjesnac poput raskošne duge i povezuje Hrvatsku, čiji su sjever i jug stotinama godina bili razdvojeni, a također čvrsto spaja srca kineskog i hrvatskog naroda.
Uspjeh Pelješkog mosta neodvojiv je od brige i podrške čelnika dviju država. Od službenog početka gradnje 2018. godine, Pelješki most dobio je veliku pozornost čelnika Kine i Hrvatske, što je učinkovito promoviralo napredak projekta. U veljači 2021. godine predsjednik Xi Jinping istaknuo je u svom ključnom govoru na samitu čelnika Kine i zemalja srednje i istočne Europe da Kina i zemlje srednje i istočne Europe surađuju kako bi pomogle jedna drugoj u razvoju i poboljšale dobrobit ljudi, te da su projekti suradnje kao što je Pelješki most dali su ohrabrujuće rezultate. U travnju 2019., tijekom posjeta premijera Li Keqianga Hrvatskoj i sudjelovanja na 8. sastanku čelnika Kine i zemalja srednje i istočne Europe, on i premijer Andrej Plenković pregledali su gradilište projekta unatoč jakoj kiši, naglasivši da će kinesko poduzeće koristiti najbolju opremu i tehnologiju, ispuniti sve uvjete predviđene ugovorom, a most učiniti kvalitetnim inženjerskim projektom koji može izdržati svaki vjetar i kišu, kako bi građani Hrvatske čim prije mogli uživati u pogodnostima i blagostanju koje donosi most. Hrvatski premijer Andrej Plenković i članovi njegova kabineta posjetili su gradilište mosta više od deset puta kako bi provjerili napredak projekta ,te koordinirali i riješili povezane probleme. Izgradnja Pelješkog mosta jedna je od četiri strateške zadaće Plenkovićeve vlade. Uz brigu i podršku čelnika obiju strana, kinesko je poduzeće prevladalo negativan utjecaj nove epidemije korona virusa i uspješno dovršilo posao tri mjeseca prije roka, ispunjavajući svoju obvezu izgradnje visokokvalitetnog projekta prema planu, odražavajući izvanredne prednosti u "kineskoj brzini, kineskom upravljanju i kineskoj izgradnji" i drugim aspektima, čime je ustanovljen dobar imidž kineskih poduzeća.
Pelješki most je ostvario trostranu korist i zajednički razvoj Kine, Hrvatske i Europe. Projekt Pelješkog mosta je prvi veliki inženjerski projekt izveden unutar teritorija Europske unije koji je financiran od strane EU, projektiran od strane EU, s usvojenim standardima EU, a na čijem je globalnom natječaju pobijedila Kina. Kinesko poduzeće je tijekom izgradnje projekta privuklo 18 projektantskih i konzultantskih poduzeća iz Europske unije, 45 građevinskih poduzeća iz Europske unije, te 112 svjetskih dobavljača opreme i materijala iz Hrvatske, Njemačke, Poljske i drugih zemalja da sudjeluju u projektu. Projekt se strogo pridržavao EU specifikacija za izgradnju mostova, posebice, korištene čelične konstrukcije zadovoljavaju najviši standard EXC4 u Europi, a ukupna težina mosta je deset puta veća od težine Eiffelovog tornja. Tijekom izgradnje svojedobno je u jednom pokušaju u morsko dno zabijena čelična cijev duljine 130,6 metara, što je svjetski rekord. Kinesko poduzeće također se strogo pridržavalo europskih i hrvatskih propisa o zaštiti okoliša, usvojilo mjere za smanjenje buke poput zavjesa s mjehurićima zraka kako bi se smanjio utjecaj buke od gradnje na morski život i okolne stanovnike; usvojilo metodu prijevoza troske od bušenja do mjesta ispuštanja udaljenog 20 nautičkih milja kako bi se smanjilo onečišćenje kvalitetne obalne vode, a metoda tvorničke predizrade, prijevoza brodom i montaže na licu mjesta, usvojena je kako bi se smanjio utjecaj projekta na okoliš. Može se reći da je upravo stoga što su tri strane, Kina, Hrvatska i Europa, u potpunosti iskoristile svoje prednosti, glavni projekt Pelješkog mosta mogao biti uspješno izgrađen u samo 4 godine. Pelješki most svjedoči o dubokom prijateljstvu između Kine i Hrvatske. Projekt mosta u potpunosti utjelovljuje načelo suradnje, obostrano dobitka i uzajamne koristi. Projekt je zaposlio više od 250 lokalnih zaposlenika, stvarajući mnoge mogućnosti zapošljavanja, a istovremeno njegujući mnoge inženjerske, tehničke i menadžerske talente, učinkovito pokrećući razvoj lokalnih poduzeća i promičući gospodarski i društveni razvoj Hrvatske. China Road and Bridge Corporation i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su zajednički projekt obuke, pa je 7 izvrsnih mladih ljudi steklo je diplome inženjera kroz sudjelovanje u praksi projekta mosta. Nakon povratka sa studija u Kini, Hrvatica Anna Vulić uključila se u projekt izgradnje mosta i ostvarila dvostruku dobit: ljubav i karijeru. Izgradnja mosta će ubrzati nesmetan protok osoblja i materijala, olakšati život lokalnog stanovništva i privući više turista da se zaustave i "čekiraju". Lokalno stanovništvo i tisuće turista iz cijeloga svijeta do Dubrovnika ne samo da više ne moraju više puta ulaziti i izlaziti iz hrvatskog teritorija, već i prijašnji trosatni put mogu prijeći za dvije-tri minute. Mjesto Komarna u blizini mosta čak je napredovalo zbog mosta. Poslovanje hotela, restorana i supermarketa je u procvatu – prijašnje oslanjanje isključivo na ljetnu turističku sezonu promijenilo se na rad tijekom cijele godine.
Pelješki most je značajan projekt kinesko-hrvatske zajedničke izgradnje inicijative ‘Pojas i put’ i suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe, a ujedno je i najveći kineski infrastrukturni projekt u Hrvatskoj. Uspjeh ovog projekta podigao je sveobuhvatno partnerstvo Kine i Hrvatske i "dijamantno" prijateljstvo dviju strana na novu razinu. Ove godine obilježava se 30. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Kine i Hrvatske. Čelnici dviju zemalja dogovorili su daljnje produbljivanje političkog međusobnog povjerenja, proširenje pragmatične suradnje, jačanje usklađenosti razvojnih strategija , te usmjeravanje kinesko-hrvatskih odnosa prema postizanju većeg razvoja. U trenutnoj situaciji neizvjesnog globalnog gospodarskog oporavka, kineski ekonomski temelji sa snažnom otpornošću, velikim potencijalom i usmjerenošću na dugoročno poboljšanje, nisu se promijenili, te će nastaviti nepokolebljivo otvarati na visokoj razini i promicati visokokvalitetni razvoj. Kina želi surađivati s drugim zemljama u svijetu, uključujući Hrvatsku, kako bi zajednički stvorili perspektivu za razvoj, zajednički uživali u prilikama za rast, nastavili podupirati gospodarsku globalizaciju i multilateralnu suradnju, dodatno produbili globalnu suradnju za razvoj i promicali izgradnju zajednice sa zajedničkom budućnosti za čovječanstvo. Vjerujem da će zajedničkim naporima dvaju naroda kinesko-hrvatska uzajamno korisna suradnja zasigurno postići novi i veći razvoj i donijeti dobrobit dvjema zemljama i narodima.