Prošlo je 40 godina otkako je olimpijska baklja stigla u Sarajevo u kojem su 1984. održane Zimske Olimpijske igre. Ekipa Koordinacije posjetila je Olimpijski centar Bjelašnica i Igman, provjerila kakvi su radovi izvedeni na ovoj planini u posljednjih pet godina te kako i danas, četrdeset godina kasnije, održavaju olimpijski duh. Više o tome rekla je Emina Vranić, arhitektica i voditeljica Sektora za razvoj i investicije ZOI'84.

Što za vas znače Zimske Olimpijske igre koje su održane u Sarajevu 1984.?

Vranić: Prije nekoliko dana obilježili smo 40. godišnjicu od održavanja Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu, i naravno na Bjelašnici. Moja generacija nije se tada još ni rodila, ali odrasli smo uz priče starijih generacija o Olimpijadi i to držimo jako blizu svog srca. Ponosni smo na to i danas pokušavamo održati taj olimpijski duh.

Olimpijski duh je zajedništvo, sportski natjecateljski, ali prijateljski nastrojen prema drugim ljudima. Simbolizira naše gostoprimstvo koje smo tada pokazali i nešto što i dalje pružamo kroz Bjelašnicu i Igman.

Prije Olimpijskih igara, Bjelašnica je bila obična planina na kojoj se ništa posebno nije događalo. Postalo je skijalište upravo zbog potreba Zimskih Olimpijskih igara za organizacijom alpskih disciplina u kojima su sudjelovali muškarci. ZOI'84 je pravni nasljednik Zimskih Olimpijskih igara koje su održane u Sarajevu i Bjelašnica kao skijalište postoji i nakon Olimpijade. Devedesetih godina skijalište su pogodile značajne destrukcije, dok je 2000. pokrenuta regeneracija skijališta, obnova postojeće infrastrukture i staza kao i popratnih objekata. Od tada se skijalište skromno razvijalo, no u posljednjih pet godina Bjelašnica je doživjela ekspanziju i napredak u infrastrukturi, radu zaposlenika i vidimo pozitivan odaziv skijališta.

Kako je biti arhitektica na planini?

Vranić: To je jedan jako sretan splet okolnosti. Na Bjelašnici skijam od svoje četvrte godine i jako sam emotivno vezana za ovu planinu. Već 23 godine pratim njezin razvoj, odnosno nedostatak tog razvoja. U međuvremenu sam upisala i završila Arhitektonski fakultet u Sarajevu i sada imam priliku da kao skijašica i arhitektica aktivno sudjelujem u napretku Bjelašnice i Igmana u njihovom razvoju od same ideje do realizacije.

Može li planina živjeti samo tijekom zime?

Planina nikako ne može živjeti samo tijekom zime. To je kratko godišnje doba i postaje sve kraće. Planina može postojati samo uz ljetni i zimski režim rada. Naglasak je na zimskom režimu, s tim da postoji određeni segment ljetnog turizma. Nama je prioritet da ga još više razvijemo kroz različite projekte koje već imamo kao što su izgradnja šetnica, biciklističkih staza, podloge za ljetno skijanje, ambijentalno uređenje jezera. Želimo omogućiti život i živahnost planine tijekom svih mjeseci, a ne samo u zimskom periodu. Ljetni period je sve duži i želimo podržati sve sportove. To je taj olimpijskih duh koji želimo promovirati među mladim naraštajima, zato moramo osigurati sadržaj na planini tijekom cijele godine.

Koliko je potrebno svakodnevnog rada na održavanju skijališta?

Ljudi ponekad nisu svjesni koliko je ljudi i njihovog angažmana potrebno da se skijalište održava u ljetnom, odnosno zimskom periodu. Ljeti je fokus na pripremi staze, na sanacijama koje je potrebno izvesti. U zimskom periodu, prije otvaranja skijališta, redari obilaze skijalište, postavljaju se mreže, strunjače. Foto: Jadran Cilic Kada govorimo o građevinskom poslu u kontekstu planine, sve je otprilike deset puta teže i skuplje. Teren je jako zahtjevan, teško je pristupačan za radnike i strojeve, a rokovi vrlo kratki. To utječe na ljude koji mogu izvesti radove, a i na financije koje su potrebne da se takvi projekti realiziraju.

Nama je jako bitno da se skijaši kreću u sigurnom i dobro opremljenom okruženju u kojem mogu maksimalno uživati. Mi smo tu da im to osiguramo.

Olimpijski centar Bjelašnica i Igman ovih dana ugostit će elitne sportaše na skijaškom spektaklu FIS EUROPA CUP. Koliko vam je važna organizacija ovakvog skijaškog događaja?

U skijaškom svijetu vraćamo kredibilitet planine Bjelašnice i našeg skijaškog centra. U veljači 2023. smo uz pohvale timova iz cijelog svijeta organizirali ženski SUPER G EUROPA CUP, a ovih dana stižu nam na Super G muškarci. Tijekom organizacije su nas pratili svakodnevni izazovi zbog porasta temperatura, upravo se zbog toga otkazuju trke širom čitave Europe. Iskustvo koje smo stekli prošle godine osigurava veću kvalitetu za natjecatelje i posjetitelje.

Bjelašnica je napravljena kao olimpijski centar, odnosno sportsko borilište i želimo zadržati taj karakter. Potrebno nam je malo snijega, a znanja i dobre volje imamo napretek.

Kako je modernizirana planina Bjelašnica te što je sve izvedeno u posljednjih pet godina, pogledajte u prilogu koji je snimila Koordinacija.

Video: mateo bocelli