Države članice Ujedinjenih naroda u rujnu 2015. usvojile su program Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030. (Agenda 2030)), sa željom okončavanja siromaštva, zaštite planeta, osiguranja zaštite ljudskih prava i zajamčenog napretka za sve. Obavezale su se do 2030. postići 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), koji daju odgovor na prepoznate globalne izazove u različitim područjima. Ciljevi održivog razvoja su međusobno povezani i međuovisni te je za njihovo postizanje nužna uključenost svih dionika.

Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva, kako bi se osiguralo “zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe”.

U kontekstu obilježavanja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva te doprinosa sustava zaštite intelektualnog vlasništva ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, DZIV će u svojim prigodnim aktivnostima dati poseban naglasak na ciljeve usmjerene na poticanje inovacija i kvalitetno obrazovanje (ciljevi održivog razvoja 9 i 4) .

Cilj 9. Izgraditi otpornu infrastrukturu, promicati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovacije)

Stvaranje poticajnog okruženja i poticanje ulaganja u inovacije te stvaranje okvira za širenje i trgovanje novim tehnologijama diljem svijeta predstavlja samu svrhu uspostave sustava zaštite intelektualnog vlasništva.

Napredak i dobrobit čovječanstva ovisi o našoj sposobnosti da smislimo nove ideje i kreacije. Tehnološki napredak zahtijeva razvoj i primjenu novih izuma, dok će živa kultura stalno tražiti nove načine da se izrazi. Prava intelektualnog vlasništva također su od vitalnog značaja. Izumitelji, umjetnici, znanstvenici i tvrtke ulažu puno vremena, novca, energije i razmišljanja u razvoj svojih inovacija i kreacija. Da bi ih potaknuli na to, potrebna im je prilika da pošteno povrate svoje ulaganje. To znači dati im prava da zaštite svoje intelektualno vlasništvo. (…) Sustav intelektualnog vlasništva treba uravnotežiti prava i interese različitih skupina: stvaratelja i potrošača; poduzeća i njihovih konkurenata; zemalja s visokim i niskim dohotkom. Učinkovit i pošten sustav intelektualnog vlasništva koristi svima – uključujući obične korisnike i potrošače.

Ekonomski aspekt prisutan kod svih inovacija bitan je za proces društvene transformacije koji ciljevi održivog razvoja žele postići. Odgovarajuća zaštita intelektualnog vlasništva može doprinijeti ekonomskom, društvenom i kulturnom napretku zajednice na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

Jedna od važnih poluga u ostvarivanju ovog cilja, u kojoj je zaštita intelektualnog vlasništva ključna, je i prijenos (transfer) tehnologije koji predstavlja samu bit ostvarenja ciljeva održivog razvoja - stvaranje i razvijanje partnerstava te pokretanje suradničkih pothvata, što su ključne vrijednosti Agende 2030 za realizaciju svih ciljeva. U razvoj određene tehnologije ulaže se puno truda, resursa i novca uz popratni rizik neuspjeha. Pod prijenosom tehnologije podrazumijeva se ustupanje prava na proizvodnju i korištenje novih tehnologija potrebnih za iskorištavanje prednosti te tehnologije na korist obiju strana u takvoj transakciji, te za poticanje stvaranja novih izuma i širenje znanja. Prijenos tehnologije najčešće se odvija između znanstvenih i gospodarskih entiteta u cilju razvoja novih inovativnih i kreativnih ostvarenja te razvoja novih proizvoda za tržište. Osobito je to naglašeno u razvoju novih tehničkih rješenja u sektoru proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, zdravstvu, proizvodnji hrane, očuvanju okoliša i razvoju infrastrukture koji doprinose dobrobiti društva u cjelini.

Stručnjaci DZIV-a surađuju sa različitim dionicima nacionalnog inovacijskog sustava u dijelu koji se odnosi na razvoj inovativnosti i kreativnosti te zaštitu rezultata tih aktivnosti pravima intelektualnog vlasništva.

DZIV kontinuirano prilagođava nacionalni zakonodavni okvir intelektualnog vlasništva tehnološkom i društvenom razvoju, sukladno regionalnim i međunarodnim inicijativama, propisima i ugovorima. Time građanima Hrvatske osigurava suvremen i učinkovit sustav zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva, čineći ih u pogledu pristupa intelektualnom vlasništvu ravnopravnima stanovnicima regije i svijeta. Kao dio sustava zaštite intelektualnog vlasništva Europske unije hrvatski sustav je među najnaprednijima i najrazvijenijima u svijetu.

Cilj 4. Osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve

Sustav zaštite intelektualnog vlasništva u području autorskih i srodnih prava osigurava ravnotežu između poticaja autorima na stvaranje raznovrsnih i kvalitetnih sadržaja koji čine osnovu obrazovanja, te pristupa tim sadržajima u svrhu učenja i korištenja u nastavi.

Također, u provedbi svojih obrazovnih aktivnosti iz područja intelektualnog vlasništva DZIV se rukovodi ciljem 4 omogućujući obrazovanje za sve građane. U tom pogledu ističu se aktivnosti na edukaciji različitih ciljnih skupina koje uključuju mlade iz osnovnih i srednjih škola te visokoškolskih institucija, nastavnike, znanstvene djelatnike, predstavnike poduzetništva s naglaskom na mala i srednja poduzeća, predstavnike kulturnih institucija te poduzetničkih potpornih institucija, kao i javne aktivnosti za zainteresirano građanstvo.

Uz obrazovne aktivnosti, valja naglasiti da DZIV svim građanima omogućava pristup relevantnim informacijama o intelektualnom vlasništvu u okviru svog javnog Informacijskog centra za intelektualno vlasništvo (skraćeno INCENTIV), mrežne stranice (www.dziv.hr) te društvenih mreža koje održava.

Centralni događaj koji DZIV organizira povodom obilježavanja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva 26. travnja 2024. je Javni okrugli stol "Intelektualno vlasništvo i ciljevi održivog razvoja: Gradimo zajedničku budućnost inovacijama i kreativnošću", koji je tematski prvenstveno usmjeren na ostvarenje cilja održivog razvoja broj 9 u dijelu koji se odnosi na poticanje istraživanja, razvoja i inovacija.

Javni okrugli stol održat će se u petak 26. travnja 2024. u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, Zagreb s početkom u 10:00 sati.

U prvom dijelu okruglog stola predstavnici nadležnih nacionalnih tijela - Nacionalnog vijeća za održivi razvoj, Nacionalnog vijeća za inovacije i DZIV-a - održat će uvodna izlaganja s temama: Globalni ciljevi održivog razvoja i hrvatska perspektiva; Poticanje istraživanja, razvoja i inovacija u Hrvatskoj te Uloga sustava intelektualnog vlasništva u provedbi ciljeva održivog razvoja.

Nakon uvodnih izlaganja održat će se panel rasprava pod nazivom „Izumi, inovacije i inicijative u području održivog razvoja u Hrvatskoj“, na kojem će predstavnici dionika koji provode različite aktivnosti i inicijative u području održivog razvoja u Hrvatskoj vezane uz istraživanje i razvoj te tehnološke i socijalne inovacije predstaviti svoj rad i poglede na predmetnu tematiku.

Gosti na panelu su Lidija Pavić-Rogošić, direktorica Udruge ODRAZ-Održivi razvoj zajednice, prof. dr.sc. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr.sc. Jelena Matančević, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za socijalnu politiku te Maks Udov, dipl. ing. šumarstva, tehnički direktor u tvrtci Herbafarm Magnolija.

Program javnog okruglog stola dostupan je na poveznici.