Kad otvorimo temu Imunološkog zavoda, nećemo pogriješiti ako kažemo - strpljen spašen. Nakon tri desetljeća čekanja, kroz nekoliko tjedana trebali bi krenuti radovi. Gost u novoj Koordinaciji je doktor Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda.

Nakon tridesetak godina sanjarenja pa zatim više od tri godine dogovora i pregovora, možete li vjerovati da je revitalizacija Imunološkog zavoda konačno krenula?

Čardžić: Pa mogu… jer sam sudjelovao u njemu! Doduše, trideset godina nisam ja sanjario, neki drugi su sanjarili. Mogu vjerovati, da. Često nisam baš ni spavao zadnjih godina dok se sve to s Imunološkim zavodom događalo. Ali idemo mi odraditi to do kraja pa da cijela priča stvarno i krene.

Što će se događati s postojećom zgradom Imunološkog zavoda, je li i ona u planu za nadogradnju?

Čardžić: Sve zgrade su u vlasništvu Imunološkog zavoda d.d. Dioničkog društva koje je de facto mrtvo od 2013. od kada nema ni proizvodnje niti zaposlenika. Direktore se lasom moralo hvatati da pristanu biti direktori samo kako se dioničko društvo pravno ne bi ugasilo. 

Međutim, u tijeku je postupak rješavanja tog problema sukladno odluci Vlade RH. Prema Zakonu o trgovačkim društvima, država na sebe treba preuzeti obveze Imunološkog d.d. jednako kao i njegovu imovinu. Što će država dalje s tim raditi, ne mogu pretpostavljati.

Ako govorimo o Imunološkom kao ustanovi, sve aktivnosti će se nastaviti kao i do sada, no uskoro na novoj lokaciji u Rugvici.

Tri puta se poništavao natječaj za izvođače radova. Koji su to bili uvjeti koje građevinske tvrtke nisu uspjele ispuniti?

Čardžić: Eh da je bilo samo tri puta…. šest puta se poništavao natječaj! Zapravo, pet puta se poništavao, a šesti put je uspjelo. Razlozi su bili različiti. Prva dva natječaja smo išli po jednom principu pa se za idući natječaj nitko nije javio. Potom je stigla ponuda koja je bila previsoka i nismo je mogli prihvatiti zbog Zakona o javnoj nabavi. 

No, hajdemo gledati na to pozitivno. Istina je da smo mogli prije godinu do godinu i pol odabrati izvođače i krenuti s radovima. Ali kad se već čekalo 30 godina, onda to izgubljeno vrijeme nije od presudnog značaja.

Zašto se najprije krenulo s izgradnjom nove tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova?

Čardžić: Iz više razloga. Prvi je taj što je u tom trenutku to bilo najjednostavnije. Još uvijek je. To smo naime nekada i proizvodili, imamo potrebno znanje. Drugo, ideja o cijelom projektu isplivala je van jednog ljeta kad je bila aktualna sezona ugriza zmija otrovnica za koje je u tom trenutku na tržištu bila nestašica protuotrova pa je ministar zdravstva predložio da krenemo s tom grupom lijekova.

Najprije smo krenuli s prilagodbom postojećih prostora kako bismo zadovoljili uvjete HALMED-a za početak proizvodnje zmijskog antitoksina. A onda se dogodio potres i više to nije imalo smisla. Ne možete istovremeno raditi konstrukcijsku obnovu i prilagodbu prostora potrebnog za početak proizvodnje. 

To postrojenje za proizvodnju zmijskog antitoksina nije najvažnije u usporedbi s druge dvije tvornice koje će se graditi. Nije ni financijski isplativo. Ali je bilo strateški bitno. Bilo je bitno krenuti s nečim ne bi li se pokrenula revitalizacija. A ostale module ćemo nadograđivati postupno.

Sredinom studenog planiran je završetak glavnog projekta, a potom ishođenje građevinske dozvole. Dok se ne ishodi dozvola gradilište se priprema za gradnju, a sami radovi trebali bi krenuti u siječnju 2025. 

Što će dovršetak svih planiranih tvornica označiti za Imunološki zavod, a što za hrvatski zdravstveni sustav?

Čardžić: Proizvodit ćemo nešto od deficitarnih proizvoda, odnosno onih za koje nema puno proizvođača poput zmijskog antitoksina. Za njima nije velika potreba, ali ih nema uvijek na tržištu. Nadalje, proizvodit ćemo lijekove iz krvne plazme, a to je otprilike od danas za pet godina. 

Da bismo mogli to početi proizvoditi, morali smo uspostaviti cijeli novi sustav gospodarenja krvnom plazmom što smo odradili prije dvije godine tako da sad imamo jasnu sliku kako će to sve izgledati. Imat ćemo dovoljno lijekova iz krvne plazme za hrvatsko tržište odnosno za potrebe hrvatskog zdravstvenog sustava. I to je ona famozna riječ koju svi koriste – samodostatnost.

Što je s radnom snagom? Koliko će djelatnika biti potrebno uz nove tvornice i imate li plan kako do njih doći s obzirom na njihov manjak u zdravstvenom sustavu?

Čardžić: U odnosu na sadašnje stanje, trebat ćemo još negdje 110 djelatnika. Međutim, struktura tih novih djelatnika će biti drugačija. Naši zaposlenici ne proizvode ništa zadnjih 12-13 godina. 

Dovoljno je dobra okolnost da smo postali zanimljivi, pogotovo s obzirom na trenutačnu priču s Imunološkim zavodom. Na zadnjim natječajima za posao javilo nam se puno više ljudi od očekivanog. Dakle postoji dio ljudi koji su prepoznali svoju priliku u ovoj dobroj hrvatskoj priči. 

Planiramo regrutirati i mlade ljude iz akademske zajednice, ponajviše one na zadnjim godinama studija. Mislimo da ćemo u tim okolnostima imati dovoljno naših kadrova. Dakle 100-110 novih ljudi od čega 50-60 visokokvalificirane radne snage. A kako sada stvari stoje, mislim da će htjeti doći raditi kod nas.

Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.

Građevinski podcast #7 Vedran Čardžić o gradnji novog Imunološkog zavoda u Rugvici