Pred nama je vrijeme intenzivnog pripremanja, kuhanja, pečenja i prženja kako bi blagdanski stolovi zablistali punim sjajem. A znate li kuda će te s iskorištenim uljem nakon što ste pripremili fritule, blagdansku ribu i druga omiljena jela? Većini nas najpraktičnije i najjednostavnije rješenje čini se odvod. Ipak to je najgore moguće što možete učiniti odvodnim cijevima, ali i okolišu. Otpadno jestivo ulje najčešći je uzročnik neugodnog mirisa te začepljenja odvoda koje može uzrokovati i skupe popravke. Istraživanja u Velikoj Britaniji govore da London godišnje potroši 30 milijuna eura na popravke odvoda zbog prolivenog jestivog otpadnog ulja. Otpadnom jestivom ulju zato nikako nije mjesto u odvodu. Iako je bio-razgradivo, ako završi u okolišu u većim količinama privremeno može onečistiti tlo i ugroziti rast bilja, a u vodi može ugroziti i životinjski svijet jer se hvata na dlaku i perje. Istovremeno, ono je i korisna sirovina jer se reciklirano može koristiti u proizvodnji biogoriva, sapuna, deterdženata i sintetskih guma. Za razliku od hotela, restorana i cateringa, kućanstva ne podliježu zakonskoj obvezi prikupljanja jestivog otpadnog ulja, a njegovo odnošenje u reciklaža dvorišta većini predstavlja preveliku gnjavažu.

Da bi sakupljanje otpadnog jestivog ulja bilo što jednostavnije pobrinula se INA. Kao društveno odgovorna kompanija usmjerena održivom razvoju, INA je prije nešto više od dvije godine svojim kupcima ponudila novu „zelenu“ uslugu – sakupljanje otpadnog jestivog ulja iz kućanstva. S obzirom na dostupnost Ininih maloprodajnih mjesta, recikliranje otpadnog jestivog ulja postaje brzo i lako. Bocu s otpadnim jestivim uljem koje vam je ostalo nakon kuhanja moguće je ostaviti na odabranim maloprodajnim mjestima Ine kada dolazite točiti gorivo, opskrbiti se namirnicama ili jednostavno dok se vozite prema poslu. U nešto više od dvije godine kupci i ostali građani na Inu su donijeli ukupno više od 10 tona otpadnog jestivog ulja, što predstavlja prve prikupljene količine takvog ulja u kućanstvima u Republici Hrvatskoj jer građani ovakvu vrstu otpada očito nisu nosili u reciklaža dvorišta. Gotovo jednu tonu prikupili su stanovnici zagrebačkih kvartova Trešnjevka i Maksimir, a veliku svijest prema očuvanju okoliša pokazali su i Varaždinci s 900 kilograma sakupljenog otpadnog jestivog ulja te Kutinjani s 800 kilograma.   

Više o projektu saznajte na Ini.