Djeca koja uz materinski govore i strani jezik uspješnije organiziraju vlastite aktivnosti, imaju veću sposobnost samokontrole i vješto nadgledaju svoje postupke, što posljedično može dovesti i do uspješnijeg učenja i pamćenja te boljeg akademskog uspjeha takve djece.
Razlike između djece koja govore samo materinski jezik i djece koja uče i strani jezik vidljive su i na razini mozga. Primjerice, skupina znanstvenika sa sveučilišta Georgetown u SAD-u došla je do zaključka da dvojezične osobe imaju veći volumen sive mozgovne tvari u čeonom režnju mozga, što je znak „zdravijeg“ mozga te doprinosi sporijem starenju mozga i smanjenju kognitivnih funkcija.
Razlika između mozga dvojezičnog i jednojezičnog djeteta može se primijetiti već u dobi od 11 mjeseci. U istraživanju objavljenom u časopisu Developmental Science, znanstvenici su mjerili moždanu aktivnost beba u dobi od 11 mjeseci, od čega je polovina beba odgajana u obiteljima u kojima se govori samo engleski jezik, dok je druga polovina beba odgajana u obiteljima u kojima se uz engleski govori i španjolski jezik. Bebama iz obje skupine puštani su tipični zvukovi iz engleskog i španjolskog jezika. Kod dvojezičnih beba utvrđena je pojačana aktivnost dijelova mozga zaduženih za kognitivno funkcioniranje i donošenje odluka u odnosu na jednojezične bebe. Međutim, to nije najzanimljivije otkriće ovog istraživanja. Najzanimljiviji podatak svakako je taj da su dvojezične bebe pokazale moždanu aktivnost i na engleske i na španjolske zvukove, što doista dokazuje da su bebe sposobne paralelno učiti nekoliko jezika. To su prepoznale i škole stranih jezika. Primjerice, u Hrvatskoj je bebe u dobi od svega tri mjeseca moguće upisati na tečaj engleskog jezika u školama Helen Doron.
Voditeljica istraživanja Naja Ferjan Ramirez najbolje je sažela rezultate ovog istraživanja rečenicom: „Svaki jezik čini skup jedinstvenih zvukovnih varijacija, ali djeca su sposobna razlučivati te različite zvukove. Ono što ovim istraživanjem želimo pokazati jest da je najranije djetinjstvo optimalno vrijeme za učenje stranog jezika.“
Nadalje, istraživanja su pokazala i da veličina mozgovnih razlika između dvojezične i jednojezične djece ovisi o tome koliko dobro djeca govore strani jezik. Naime, što je znanje stranog jezika bliže znanju materinskog jezika, to je volumen mozgovnih struktura koje sudjeluju u formiranju naglaska i razvoju fonoloških vještina veći, što znači da se učenjem jednog stranog jezika otvaraju vrata za uspješnije učenje drugih jezika i razumijevanje različitih naglasaka i glasova.
Rezultati ovih istraživanja pokazuju da znanje stranog jezika doista mijenja dječji mozak i čini ga fleksibilnijim i povezanijim. Najranije djetinjstvo idealno je vrijeme za početak učenja stranog jezika, zato pomozite svojem djetetu otvoriti vrata koja vode u jedan novi lingvistički svijet.
Autor teksta: mag. psych. Paula Pedić