U Hrvatskoj se, posebice u zadnjih sedam godina, provode mnoga istraživanja financijske pismenosti, među kojima su najznačajniji doprinos njenom promicanju imala istraživanja u okviru projekta PISA, odnosno OECD-ova istraživanja.
- Prema posljednjem istraživanju iz 2020. godine, razina financijske pismenosti u Hrvatskoj bilježi blagi rast u odnosu na pet godine prije. S prosječnih 12,3/21 boda (59%), u odnosu na 11,7 bodova (56%) u 2015. godini, Hrvatska se približila prosječnoj ocjeni država članica G20, odnosno onih s najvećim gospodarstvima svijeta, iz 2020. godine (13 bodova, odnosno 62%). Kad je riječ o komponentama financijske pismenosti, ostvarili smo bolje rezultate od prosjeka u dijelu financijskog znanja, a malo smo lošiji u segmentu financijskih stavova i financijskih ponašanja - kaže dr. sc. Ana Pavković, asistentica na Katedri za ekonomsku teoriju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, s kojom smo pričali o temi financijske pismenosti.
Posebno dobrim rezultatima ističu se Slovenija i Austrija, upućuje nas naša sugovornica, a niže su rangirane Malta i Italija. Treba istaknuti da su Hrvati ostvarili bolje rezultate od ostalih zemalja jugoistočne Europe. Primjerice, Rumunjska je na 53%, Crna Gora na 55%, a Sjeverna Makedonija na 56%.
Financijska i matematička pismenost
Mnoga svjetska istraživanja slažu se u tome da su najranjivije skupine u smislu financijske (ne)pismenosti mladi, žene i umirovljenici.
- Iako je došlo do povećanja ukupne razine pismenosti, mladi u dobi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskog znanja i vještina. Utvrđene su velike razlike između financijske pismenosti među spolovima, s tim da su žene manje financijski pismene. Mlade i starije osobe pokazuju nižu razinu financijske pismenosti, kao i one koje ne koriste digitalne uređaje ili usluge. Jednako je potvrđeno u spomenutom OECD-ovu istraživanju za Hrvatsku - kaže Pavković.
Uz nisku razinu financijske pismenosti, PISA istraživanja pokazala su da je, u pet provedenih ciklusa od 2006. do 2018. godine, i matematička pismenost ispod prosjeka.
- Uspjeh financijskog opismenjivanja leži u sposobnosti razumijevanja brojeva, ali i u emocionalnom stavu prema matematici, iz čega se vidi da bi se, usmjeravanjem napora prema većoj matematičkoj pismenosti mogla podignuti i razina financijske pismenosti u našem društvu - pojašnjava naša sugovornica.
Interes za promjenom je značajan
Međutim, Pavković nas uvjerava da nije sve tako crno i da interes za financijsku edukaciju raste. Naime, u nedavnom istraživanju za UMFO pokazalo se da je gotovo 80% studenata Sveučilišta u Zagrebu zainteresirano za poboljšanje vlastite financijske pismenosti te je od 2016. do 2022. godine prosječna financijska pismenost studenata porasla s 59% na 65%.
Prema tom istom istraživanju, saznalo se i da su zagrebački studenti značajno financijski pismeniji od studentica te je prihvaćena pretpostavka o značajnom utjecaju znanstvenog usmjerenja studija na pismenost studenata. Autori istraživanja su također zaključili da mjere pismenosti značajno rastu s dobi, ali zaključno s dobnom skupinom do 29 godina te da financijska pismenost, ali i financijska i mirovinska pismenost značajno ovise o postojanju radnog iskustva studenata.
Zanimljivo je za istaknuti i da u dijelu upitnika o mirovinskoj pismenosti, rezultati istraživanja pokazuju kako su u prosjeku najpismeniji studenti koji smatraju da im nije prerano početi štedjeti za mirovinu. Uz to, po razini pismenosti izdvajaju se studenti koji smatraju da se treba povećati iznos obveznih mirovinskih doprinosa za obvezne mirovinske fondove nauštrb doprinosa za sustav generacijske solidarnosti.
U misiji povećanja financijske i mirovinske pismenosti, Hrvatska bi se mogla ugledati na skandinavske zemlje, čiji su građani jedni od financijski najpismenijih na svijetu. Naime, Danska ima obavezno financijsko obrazovanje za učenike od sedmog do devetog razreda, a u Norveškoj, financijsko opismenjavanje mladih provode kroz programe koje financira nacionalna banka. Šveđani pak svoje učenike već više od stotinu godina uče financijskim konceptima, računanju i životnim vještinama kao što su kako štedjeti za mirovinu i kako kupiti kuću.
Brojevi su velik dio stvarnog života
Za kraj, pitali smo našu stručnu sugovornicu što je to što bi svaki prosječan građanin zbog svoje financijske sigurnosti trebao znati.
- Teško je zamisliti da možemo normalno funkcionirati bez razumijevanja osnovnih ekonomskih koncepata. Primjerice, poznavanje postotnog računa, koji je temelj financijske matematike, nešto je što nam treba svakodnevno, za računanje sniženja u dućanu, stope rasta plaća i slično. Jednostavni kamatni račun uglavnom ne predstavlja problem, ali istraživanja pokazuju kako složeni kamatni račun većina ne razumije. Takvi su pojedinci skloni preuzeti veće financijske obveze, što ih dovodi do problema prekomjernog zaduženja - objašnjava.
- Uz to, teško je snalaziti se u poslovnom svijetu ako ne razumijemo kako se obračunava plaća, nećemo štedjeti dovoljno ako nismo svjesni važnosti planiranja vlastitih financija niti ćemo moći procijeniti je li neko ulaganje dobra prilika za nas ako ne razumijemo međuovisnost rizika i prinosa. Bez temeljnih financijskih znanja također je lako postati žrtvom financijskih prijevara - upozorava Pavković.
Ako vam se ovaj sadržaj svidio i željeli biste saznati više informacija o financijskoj pismenosti svakako posjetite platformu Financije 101, na kojoj ćete uz savjete mentorice dr. sc. Ane Pavković, asistentice na Katedri za ekonomsku teoriju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, naučiti kako pametno upravljati novcem i donositi ispravne financijske odluke.