Na konferenciji "Što očekujemo od novog Zakona o javnoj nabavi" istaknuti su ključni izazovi i prijedlozi izmjena Zakona kako bi se osigurala učinkovitija praksa u postupcima financiranim iz EU fondova.
Jučer se u Zagrebu, u organizaciji Udruge gradova u RH, Učilišta EU PROJEKTI – Ustanove zaobrazovanje odraslih, AVELANT d.o.o., održala stručna konferencija pod nazivom „Što očekujemo od novog Zakona o javnoj nabavi“.
Kao ključni izazovi s kojima se suočavaju provoditelji postupaka javne nabave, posebice onih financiranih iz fondova EU-a, restriktivna pravila, dugotrajni postupci, ponekad niža razina educiranosti korisnika EU fondova i brojni drugi izazovi koji dovode do nepravilnosti i, posljedično, financijskih korekcija čiji trošak pada na teret lokalnih proračuna i Državnog proračuna RH i, u pojedinim situacijama, onemogućuju daljnju provedbu projekata.
Javna nabava ima udio od 20% u hrvatskom BDP-u, dok broj ugovora o javnoj nabavi financiranih iz fondova EU čini gotovo tri milijardi eura godišnje, pri čemu je vrijednost ugovora u 2022. rasla za 46% u odnosu na godinu prije, pri čemu je najčešća stopa financijske korekcije koja se od nedavno određuje u projektima ona od čak 25%.
„Uzevši u obzir da nas do 2030. godine očekuje dvostruko više bespovratnih sredstava iz fondova EU-a u odnosu na prošlo programsko razdoblje, od izuzetne je važnosti uspostaviti još bolju suradnju unutar svih sustava koji djeluju u segmentu javne nabave, izvršiti promjene u samom Zakonu koje će otkloniti postojeće pravne nesigurnosti i ujednačiti praksu tumačenja pravila koja se odnose na nepravilnosti i financijske korekcije unutar cijelog sustava, no istovremeno je potrebno raditi na dodatnoj edukaciji, osnaživanju i motivaciji korisnika EU fondova da provode postupke javne nabave i vode računa o pravilnom izvršenju ugovora.“ rekla je Ariana Vela, direktorica društva AVELANT d.o.o. za poslovno i strateško savjetovanje te ravnateljica Učilišta EU PROJEKTI.
Na konferenciji su predstavljeni prijedlozi izmjena Zakona o javnoj nabavi od strane HUP-a i DKOMa, od kojih se ističu uključivanje Posebnih uzanci o građenju u kod javne nabave radova, rješavanje procesnih nedoumica u institutima pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda, dostavne ažuriranih popratnih dokumenata i neke druge koje će osigurati povećanje efikasnosti i rješavanje pravne nesigurnosti u samim postupcima.
„Trebalo bi razmotriti uvođenje iznimki kod kriterija ekonomski najpovoljnijne ponude koji je trenutačno jedini kriterij odabira ponude, a vrlo se često u praksi svede na to da ugovor dobiva onaj koji ponudi najnižu cijenu jer se tako poslože ponderi unutar kriterija ENP-a“ rekao je Anđelko Rukelj, donedavni zamjenik predsjednice Državne komosije za kontrolu postupaka javne nabave“.
Kada su u pitanju nepravilnosti i financijske korekcije u projektima financiranima iz fondova EU-a stručnjaci i stručnjakinje iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EUa te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, istaknuli su da se sve manje nepravilnosti događaju u fazi pripreme postupka javne nabave, dok se veći dio odnosi na fazu postupka preglede i ocjene ponuda i izvršenja ugovora.
Svi sudionici složili su se da se ne smije dozvoliti da javna nabava postane rak rana EU fondova budući da čini esencijalni dio svakog infrastrukturnog i drugog projekta koji se financira na navedeni način.
Na konfrenciji su dodatno izlagali gđa. Zrinka Raguž, državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, gđa. Amelia Milanović i g. Vedran Težak, pomoćnici ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, g. Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, g. Hrvoje Karažija, direktor Odjela za javnu nabavu AVELANT d.o.o. i Darko Jambreković iz Hrvatske udruge poslodavaca.