Kina ne staje s inovacijama i istraživanjima. Očekuje se da ove godine lansira dosad nezabilježen broj svemirskih letjelica budući da nastavlja unapređivati programe istraživanja svemira.
Već je lansirala raketu Kuaizhou-1A i najveću svjetsku raketu na čvrsto gorivo, Gravity-1, izvršila spajanje teretne svemirske letjelice Tianzhou-7 sa svojom svemirskom postajom i dovršila testiranje vertikalnog povratka rakete za višekratnu uporabu.
Kina ove godine planira lansirati dvije teretne svemirske letjelice i dvije svemirske letjelice s ljudskom posadom na svoju svemirsku postaju.
- Prema planu za ovu godinu, Dugi marš-2F (noseće rakete) izvršit će dvije misije lansiranja s ljudskom posadom. Raketa Dugi marš-2F Y18 u dobrom je stanju na mjestu lansiranja i dovršeno je završno sklapanje rakete Y19 - rekao je Liu Feng, glavni dizajner nosećih raketa Dugi marš-2F.
Osim toga, lunarna sonda Chang’e-6 prolazi testove na mjestu za lansiranje satelita Wenchang, a sletjet će na suprotnu stranu Mjeseca u prvoj polovici godine kako bi izvršila prvo svjetsko prikupljanje uzoraka s tog područja.
Chang'e-6 nastavak je misije Chang'e-5 iz 2020., koja je prikupila 1731 gram lunarnog materijala s Oceanus Procellaruma na bližoj strani Mjeseca. Nova i ambicioznija misija zahtijevat će podršku satelita poznatoga kao Queqiao-2 (Most svraka-2). Razlog tome je što udaljena strana Mjeseca nikad nije okrenuta prema Zemlji zbog plimnog zaključavanja, što onemogućuje izravnu komunikaciju s tom lunarnom hemisferom.
Očekuje se da će Queqiao-2 biti lansiran iz Wenchanga na raketi Long March 8 u nadolazećim mjesecima.
Chang'e-6 će nakon toga lansirati i ciljati slijetanje u južnom dijelu kratera Apollo, koji se nalazi na 150-158 stupnjeva zapadno, 41-45 stupnjeva južno.
Analiza materijala s Mjeseca mogla bi pružiti nove uvide u povijest Mjeseca, a time i Zemlje te šireg Sunčeva sustava. To bi također moglo pomoći u objašnjenju zašto postoji razlika u sastavu bliže naspram udaljene lunarne stijene.