Ovi sustavi mogu neprekidno raditi bez pauza, praznika ili sna, što ih čini dostupnima 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Što to znači za tržište rada i kako se hrvatske tvrtke mogu prilagoditi?
Hrvatska gospodarska komora i Best Advisory proveli su prvo istraživanje o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom gospodarstvu u kojem su sudjelovala 342 poduzeća, koje je predstavljeno na jučerašnjoj konferenciji Hrvatske gospodarske komore Umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost u gospodarstvu.
„Ključno je razumjeti koristi koje umjetna inteligencija može donijeti na svim razinama gospodarskih djelatnosti. Bezbroj je mogućnosti. Međutim, ključ uspjeha leži u sposobnosti poduzeća da integriraju ove tehnologije na način koji je usklađen s njihovim specifičnim potrebama i strateškim ciljevima, na etičan i odgovarajući način,“ pojašnjava potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Prema rezultatima istraživanja čak 92 posto poduzeća umjetnu inteligenciju smatra važnom komponentnom u suvremenom poslovnom okružju. No, iako se njih 50 posto koristi AI-em, gotovo dvije trećine ispitanika nema razvijenu strategiju primjene umjetne inteligencije u svome poslovanju. Ovaj je jaz još značajniji kada se uzme u obzir da 82 posto ispitanika očekuje financijske koristi od ulaganja u AI. To jasno naglašava hitnu potrebu za strateškim planiranjem i implementacijom kako bi se kapitaliziralo na očekivanim koristima.
Čak 75 posto ispitanika ispravno identificira nedostatak znanja i vještina upravo kao glavni izazov u primjeni AI-a. Samo pet posto poduzeća u Hrvatskoj redovito održava edukacije o umjetnoj inteligenciji, njih 20 posto ponekad, dok je istodobno prosječna ocjena za razinu stručnosti i znanja zaposlenika o AI tehnologijama 2,41 (na skali od 1 do 5).
Istraživanje HGK i savjetničke kuće Best Advisory pokazalo je da se 62 posto ispitanika ne boji gubitka radnog mjesta zbog veće upotrebe alata umjetne inteligencije. Strah se povećava što je niža pozicija zaposlenika u poduzeću, kao i kod određenih djelatnosti koje su tradicionalno manje automatizirane, poput građevine i prerađivačke industrije.
„AI neće zamijeniti ljude, već će ljudi koji upotrebljavaju i razumiju AI zamijeniti ljude koji ga ne primjenjuju i ne razumiju. Po pitanju straha od zloupotrebe, upravo edukacijom i eksperimentiranjem raznim alatima tvrtke mogu razviti kritičko razmišljanje u svome poduzeću o konzumiranju informacija koje dolaze iz AI sustava,“ poručuje partner i vodeći stručnjak za Digitalnu transformaciju poslovanja u konzultantskoj kući Best Advisory Vedran Antoljak.
Jedan od ključnih koraka kod izrade plana primjene umjetne inteligencije upravo je organizacija treninga za zaposlenike. Trenutno su najveći izvori informiranja o umjetnoj inteligenciji online članci i društvene mreže. No, edukacijski programi i interni resursi za obuku zaposlenika najmanje su upotrebljavani za širenje znanja o umjetnoj inteligenciji, a upravo oni mogu pomoći u savladavanju promjena koje donosi AI.
Kao i kod zelene tranzicije, ispitanici ističu troškove implementacije kao izazov, što u kontekstu radne snage znači stalnu obuku i ažuriranje programa. Istraživanje donosi i preporuke kako poboljšati vještine i povećati znanje o umjetnoj inteligenciji: (1) potrebno je uspostaviti program edukacija o AI-u, (2) potrebno je podržati zaposlenike u edukaciji i stjecanju certifikata u ovom području i (3) potrebno je proučiti opcije suradnje s Europskim digitalno-inovacijskim centrima. Do 31. prosinca 2025. otvoren je Javni poziv za usluge digitalizacije poslovanja EDIH-a CROBOHUB++, čiji je član i Hrvatska gospodarska komora. Tvrtkama su, između ostalog, na raspolaganju, usluge razvoja vještina i osposobljavanja u digitalnoj sferi.
Hrvatska gospodarska komora sljedeće godine pokreće i AI akademiju HGK s ciljem educiranja tvrtki i njihovih zaposlenika o korištenju umjetne inteligencije u poslovanju. Prvo izdanje planirano je za ožujak, a predviđene su opće strateške radionice, kao i specijalizirana izdanja za pojedine sektore i industrije.