Da bi ispunila svoju zakonsku obvezu, provode se istraživanja na odabranoj lokaciji na Čerkezovcu. Geološka i geofizička istraživanja, nekoliko faza razminiranja i istražna bušenja većim dijelom su provedena, a sada se odvijaju hidrogeološka ispitivanja.
„Hidrogeološka istraživanja prvenstveno imaju cilj odrediti hidrogeološke parametre stijenske mase. Osnovni parametar koji promatramo je propusnost. Tako doznajemo je li taj materijal propustan i može li voda sa površine terena, a sa vodom i bilo što drugo što je topivo u vodi, ući u podzemlje. Voda koja eventualno ulazi s površine terena, ulazi u podzemlje i kreće se djelomično nepoznatim putevima kroz podzemlje te se pojavljuje na površini terena na izvorima. Za ovakve lokacije zato je ključno odrediti je li stijenski materijal propustan ili ne“, pojašnjava izv. prof. dr. sc. Jelena Parlov, dipl. ing. sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i stručnjakinja za provedbu hidrogeoloških istraživačkih radova.
Ako istraživanja pokažu da je stijenski materijal na Čerkezovcu male ili gotovo nikakve propusnosti, lokacija će se smatrati hidrogeološki pogodnom za gradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Do rezultata će se doći kombinacijom terenskih i laboratorijskih metoda tijekom sušnih i vlažnih razdoblja što predstavlja jednu hidrološku godinu.
„Analizom jezgrenih stupova do 180 metara dubine dobivamo uvid u litološku građu stijenskog materijala. Želimo utvrditi je li tlo tektonski oštećeno, postoje li eventualne pukotine kroz koje može proći voda i kretati se dalje podzemljem. Prvi rezultati koje imamo pokazuju kako je lokacija Centra potencijalno vrlo pogodna. Bušenjem koje je provedeno na lokaciji i testiranjem bušotina utvrđena su vrlo slaba do gotovo nepropusna svojstva tog stijenskog materijala. U bušotinama nije utvrđena podzemna voda što je još jedan dokaz izrazito niske propusnosti“, govori profesorica Parlov.
Preliminarni rezultati pokazuju se povoljnima za budući Centar, no istraživanja tu ne staju. Kako objašnjava Dino Sajko, mag. ing. meh., Stručni suradnik Centra u osnivanju, nastavlja se s istraživačkim radovima i utvrđivanjem početnog, nultog radiološkog stanja na lokaciji: „Dobiveni podaci koristit će se za provedbu procjene utjecaja zahvata na okoliš, kao i za izradu projektne dokumentacije i sigurnosnih analiza. Ako ti podaci pokažu da je lokacija pogodna za izgradnju skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada iz Republike Hrvatske, pristupit će se samom ishođenju lokacijske i građevinske dozvole.“
Lokacija Centra je u slivu rijeke Une. Trenutna hidrološka i hidrogeološka istraživanja orijentirana su na manje podslivove koji se nalaze na lokaciji. Gledajući širu sliku, rijeka Una ulijeva se u Savu, Sava u Dunav, Dunav u Crno more. Upravo zato stručnjaci i vanjski suradnici budućeg Centra za zbrinjavanje RAO pažljivo rade na utvrđivanju odnosa površinskih i podzemnih voda. Tek po utvrđivanju svih karakteristika terena, moći će dati konačno mišljenje o lokaciji, projektiranju Centra i zaštiti lokacije.