Povodom obilježavanja Svjetskog tjedna novca, na Ekonomskom fakultetu - Zagreb, od 19.-22. ožujka održavao se Tjedan financijske pismenosti. Ovaj značajan događaj imao je za cilj poticanje i omogućavanje besplatnog financijskog obrazovanja i osvješćivanja građana. U okviru Tjedna financijske pismenosti održale su se brojne aktivnosti: Festival i Izložba financijske pismenosti, Financial Literacy Talk (FLxTalk), Akademija financijske pismenosti za mlade i odrasle, podcasti koji su snimljeni na razne teme iz područja osobnih financija te Regionalna konferencija financijske pismenosti.
Okupljanjem stručnjaka, zaljubljenika u financije i mladih, Tjedan je postao središte za dijeljenje znanja, iskustava i motivacijskih priča, ističući financijsku pismenost kao temelj osobnog i profesionalnog razvoja i uspjeha. Tijekom cijelog Tjedna prostori Ekonomskog fakulteta u Zagrebu zračili su idejama, strategijama i preporukama za financijsko osnaživanje građana. Posjetioci Ekonomskog fakulteta i sudionici Tjedna kući su otišli bogatiji za nove spoznaje, odlučni u namjeri da unaprijede svoje osobne financije i samostalno i odgovorno upravljaju svojim novcem.
Tjedan je otvoren 19. ožujka kada je održan i prvi FLxTalk koji je okupio velik broj zainteresiranih za temu “Financije budućnosti”. Stručnjaci iz raznih područja govorili su o digitalizaciji financijskih proizvoda i usluga, ulaganju u kripto imovinu, primjeni AI-a u poslovanju i svakodnevnom životu, izgradnji osobnog branda te su podijelili svoje inspirativne priče o uspjehu.
Ana Zovko, Izvršna direktorica za digitalno poslovanje i informacijske tehnologije u Croatia osiguranju održala je iznimno zanimljivo predavanje o načinu na koji je digitalizacija promijenila tradicionalno tržište osiguranja. “Tržište osiguranja u Hrvatskoj dugi niz godina značajno je zaostajalo u digitalizaciji u odnosu na CEE zemlje. U usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, svijest o važnosti osiguranja u Hrvatskoj i dalje je iznimno mala, pa po pitanju financijske pismenosti u segmentu osiguranja ima još puno prostora za napredak.” - istaknula je.
U okviru Festivala 19. ožujka, održana je i prezentacija knjige i predavanje ekonomskog analitičara Velimira Šonje na temu “Mirovine za 21. stoljeće”. Posjetitelji su imali priliku upoznati autora, dobiti svoj primjerak knjige te informirati se o temi stanja mirovinskog sustava, planiranja mirovine te posljednjim izmjenama zakona.
20. ožujka uspješno je održano drugo izdanje Regionalne konferencije financijske pismenosti pod nazivom "Financije budućnosti: Inkluzivnost i održivost", privukavši sudionike željne znanja, motivacije i inspiracije. Konferencija je bila usmjerena na financijsko osnaživanje građana, a posebice na žena. Također, bavila se ključnim pitanjima poput strategija ulaganja i akumulacije bogatstva u vremenima ekonomske neizvjesnosti, ESG standardima, te promicanju održive potrošnje i investicija.
Konferenciju je otvorila Dekanica Ekonomskog fakulteta - Zagreb, prof.dr.sc.Sanja Sever Mališ koja je istaknula “Već u najranijoj dobi djeca su itekako svjesna kako potrošiti novac. U tom kontekstu, na Ekonomskom fakultetu posvećeni smo tome da sve segmente društva učimo ovoj važnoj temi i tako doprinosimo boljitku cijele zajednice”.
Nakon Dekanice, sudionicima su se obratili Gordan Šumanović, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova u ime suorganizatora te izv.prof.dr.sc.Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta - Zagreb, u ime Organizacijskog odbora.
Gordan Šumanović poslao je poruku o važnosti financijske pismenosti. “Biti financijski pismen više nije stvar luksuza, to je nužnost za donošenje kvalitetnih financijskih odluka i upravljanje osobnim financijama”.
“Tjedan financijske pismenosti postaje više od događaja; postaje katalizator promjene i jedan korak prema financijskoj slobodi za svakog od nas.” - istaknula je dr.sc. Dajana Barbić, izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu- Zagreb i članica organizacijskog odbora Tjedna financijske pismenosti.
Brojni su ugledni panelisti doprinijeli kvaliteti konferencije, među kojima su se istaknuli keynote speakeri, ministar financija, izv.prof.dr.sc.Marko Primorac, Mark Davis, regionalni direktor EBRD-a za regiju Srednje Europe te Lisa Carmen Wang, američka poduzetnica, poslovna anđelica i spisateljica.
Prvi panel započeo je izlaganjem ministra financija koji je naglasio kako financijska pismenost postaje sve važnija zbog utjecaja globalizacije, tehnološkog napretka i razvoja novih oblika imovine što stvara potrebu za većim informiranjem i pružanjem kvalitetnog obrazovanja kako bi pojedinci donijeli brze i informirane odluke. “Najveći izazov s kojim se susreću potrošači je taj da su financijske teme teško razumljive”. Također, istaknuo je kako ljudi često precjenjuju svoje znanje i ulaze u investicije koje nedovoljno poznaju, a u kontekstu ulaganja mladih osvrnuo se na činjenicu da “sve što je inovativno i sadrži pokoji anglizam ili kraticu, često je posebno zanimljivo”. “Izazovi koji se stavljaju pred mlade evidentno se povećavaju, pa raste i potreba da se programi financijske pismenosti šire i da obuhvaćaju širi skup znanja koji treba biti primjeren današnjem dobu.” Osim financijske pismenosti građana koja iz godine u godinu raste, ministar je komentirao i financijsku pismenost vlasnika i menadžera mikro, malih i srednjih poduzeća. Prema istraživanju OECD-a iz 2023., financijska pismenost u ovom segmentu u Hrvatskoj iznosi 71% što nas dobro pozicionira u odnosu na druge zemlje Jugoistočne Europe za koje prosjek iznosi 67% - zaključio je ministar financija.
Panel pod nazivom "Financije danas i sutra: Kako graditi bogatstvo i u što ulagati u vremenima inflacije i nestabilnosti?" bio je fokusiran na strategije očuvanja vrijednosti novca tijekom inflacijskih perioda, pružajući sudionicima priliku da nauče kako bolje upravljati svojim financijama u neizvjesnim vremenima. Panel je moderirala Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova, a sudjelovali su: Zvonimir Barać, CFO, Raiffeisen bank, Hrvoje Bujanović, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Iva Rogović Lekić, predsjednica Uprave, Marsh McLennan Hrvatska, Božo Šaravanja, član Uprave Wiener osiguranja VIG i Velimir Šonje, ekonomski analitičar.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje naglasio je sa štednjom važno započeti čim prije. “Veliki potencijal je u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji s obzirom da svaka četvrta zaposlena osoba ima nekakvu dobrovoljnu mirovinsku štednju, a ona je vrlo atraktivna i zbog znatnih državnih poticajnih sredstava.” Dodatno, osvrćući se na opcije unutar drugog mirovinskog stupa, Šonje je izjavio: “U dugom roku treba imati apetit za rizikom”, aludirajući na važnost izbora OMF-a kategorije A za one koji su zakonski kvalificirani.
Zvonimir Barać pozvao je građane, a posebice mlade da budu odgovorni u svom financijskom ponašanju “Budite odgovorni, radite na svojoj financijskoj disciplini i pokušajte koristiti što manje kredita”.
Božo Šaravanja govorio je o tome kako inflacija utječe na osiguravateljno tržište i premije, uz napomenu da postoji način kako spriječiti da se cjelokupni teret inflacije prenese na potrošače. Nadalje, naglasio je važnost suradničkog i sveobuhvatnog pristupa u rješavanju društvenih izazova te je istaknuo predanost Wiener osiguranja promicanju financijske pismenosti među građanima, što uključuje podršku inicijativama kao što je Tjedan financijske pismenosti.
Drugi panel započeo je izlaganjem Lise Carmen Wang, uspješne poduzetnice, investitorice i spisateljice, o profitabilnosti ulaganja u ženske poduzetničke pothvate. U svom predavanju skrenula je pozornost na činjenicu kako je čak 99 % svjetskog novca u muškim rukama te da i dalje vrijedi stereotip prema kojem je žena koja želi biti bogata - sebična, dok je muškarac koji želi isto to - uspješan. "Manje od 10% S&P 500 kompanija ima ženu kao CEO, a oni koji imaju bilježe i bolje rezultate. Kroz 10 godina, razlika u povratu je značajna i ona iznosi 384% za kompanije kojima upravljaju žene, u odnosu na 261% za one kojima upravljaju muškarci”. Također je istaknula ograničene prilike za žene u financijskom sektoru, napomenuvši da žene upravljaju samo jednim postotkom rizičnog kapitala, investicijskih fondova i privatnog kapitala globalno, te naglasila potrebu za promjenom ove statistike. Wang je završila snažnom porukom: “Samo vi možete sebi dati dopuštenje da postanete opako sposobne žene”.
Razgovor se nastavio tijekom drugog panela “Financijsko osnaživanje žena: Samopouzdanjem do uspjeha”, gdje su uz moderatoricu izv.prof.dr.sc. Dajanu Barbić s Ekonomskog fakulteta - Zagreb sudjelovali Irena Čaček, pravnica iz odvjetničkog ureda Grubišić & Lović & Lalić, Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Bojan Fras, viceguverner Hrvatske narodne banke, Dora Martinović, poduzetnica i influencerica, te Nadja Schaps Horvat, predsjednica uprave Implant centra Martinko. Panel je obuhvatio teme usmjerene na poboljšanje položaja žena u društvu, s fokusom na Direktivu o rodnoj ravnopravnosti, Direktivu o ravnoteži poslovnog i privatnog života, te prava žena tijekom porodiljnog dopusta. Diskusija je istaknula izazove s kojima se suočavaju žene poduzetnice i one na vodećim pozicijama te važnost samopouzdanja na putu prema uspjehu.
Viceguverner Fras istaknuo je da prema istraživanjima OECD-a, u većini zemalja postoji razlika u financijskoj pismenosti (FP) između žena i muškaraca, s tim što žene često imaju nižu razinu FP. No, dodao je da u Hrvatskoj razlika u financijskom znanju između spolova gotovo da i nije prisutna, te je zanimljivo napomenuti kako hrvatske žene pokazuju više odgovornosti prema upravljanju novcem nego muškarci.
Usprkos tome, Irena Čaček upozorila je, "Razlika u plaći na temelju roda unutar Europske unije ostaje značajna, s prosječnom razlikom od 13% u 2020. godini, dok žene na vodećim pozicijama zarađuju do 23% manje od svojih muških kolega. U Hrvatskoj, ta razlika je 16%, što je iznad europskog prosjeka, dok je u Sloveniji samo 3,6%. Uzimajući u obzir čimbenike kao što su neplaćeni rad i skraćeno radno vrijeme, ukupni dohodak žena je gotovo 37% manji u odnosu na muškarce u 2018."
Andrea Čović Vidović nadovezala se, objašnjavajući da iako 48% žena u Europi ima visoko obrazovanje u usporedbi s 35% muškaraca, Europska komisija nastoji osigurati da se to odrazi i na tržištu rada. Naglasila je važnost ranog osnaživanja djevojčica kako bi se prekinuli rodni stereotipi i omogućio mladima slobodan izbor zanimanja, neovisno o spolu. Nadja Schaps naglasila je značaj umrežavanja među ženama i važnost pronalaska uspješnih žena mentorica koje druge žene mogu usmjeriti prema uspjehu. Dora Martinović zaključila je raspravu važnom porukom: "Veselim se danu kada paneli poput ovog za osnaživanje žena neće biti potrebni, što bi značilo da smo kao društvo postigli naš cilj."
Mark Davis je otvorio treći panel pod nazivom "Održive financije: Investicije za bolju budućnost planeta", istaknuvši važnost usmjerenja ka razvoju koji podržava održivost i inkluzivnost. “Naša je misija usmjeriti se prema stvaranju održivog, inkluzivnog rasta koji ne samo da povećava vrijednost za dioničare, već i pozitivno utječe na zajednicu i šire okruženje. Kroz ovakav pristup, ne samo da gradimo bolju budućnost za naše dioničare, već i postavljamo temelje za uspjeh i sreću naših zaposlenika, njihovih obitelji, i cijeloga društva." Davis je naglasio kako je cilj ne samo financijski napredak, već i stvaranje pozitivnih promjena u zajednici i okolišu, čime se postavljaju osnove za blagostanje svih uključenih.
U završnom panelu sudjelovali su Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica za razvoj poslovanja s klijentima u Addiko banci, Karla Grgić Totić, viša menadžerica u odjelu za upravljanje rizicima u Deloitteu, Monika Mikac, izvršna direktorica NAD Capitala, Manuela Šola, osnivačica i direktorica Komunikacijskog laboratorija, te Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe. Diskusiju je moderirala izv.prof.dr.sc. Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta - Zagreb. Ante Žigman je naglasio: "Izvještavanje o integraciji održivog razvoja u poslovanje nužnost je za odgovorno poslovanje poduzeća i predstavlja jedini ispravni put u kontekstu tržišnog funkcioniranja." Dodao je i da Hanfa, kao regulator, ima mogućnost izvršavanja snažnog pritiska na financijske institucije, međutim da bi to moglo imati suprotan učinak u kontekstu ESG-a. Zaključio je: "Poduzeća koja usvajaju strateški pristup imat će koristi, dok ona koja to ne čine moraju pronaći način da postanu bolji tržišni sudionici."
Petra Bašić Jantolić istaknula je ulogu organizacija u promicanju održivosti, navodeći, „Sve organizacije, pa tako i banke, danas imaju odgovornost biti primjer održivosti u vlastitom poslovanju. Svoja načela zatim mogu i trebaju ugraditi u svoje usluge te pružiti korisnicima mogućnost da i sami usvoje takva ponašanja. U Addiko banci smo se okrenuli financijskoj pismenosti kao temeljnom ESG stupu jer imamo znanje i resurse koje želimo i volimo dijeliti.“
Manuela Šola ukazala je na moć individualnog djelovanja za planet, ističući važnost odgovornog konzumerizma i ulaganja. Dodatno, upozorila je na praksu greenwashinga koja zavodi ekološki osviještene potrošače. Monika Mikac je naglasila rastući značaj zelenih trendova u ulaganjima i potrošnji, s napomenom da je ključno sagledati širu sliku te ulagati u održive opcije koje su istovremeno i isplative. “Promjena počinje, od nas, pojedinaca” - podcrtala je, pozivajući na aktivnu ulogu svakog od nas u kreiranju održive budućnosti.
Izvještaje i fotografije s drugog Tjedna financijske pismenosti pronađite i na službenom webu i putem društvenih mreža IG, LinkedIn, TikTok.