Prije godinu dana kad je ekipa Koordinacije ugostila direktora BINA Istre, otvaranje druge cijevi tunela Učka za promet bio je samo slatki san. Gost rubrike #Notes ponovno je dr. sc. Dario Silić, direktor Bina Istre, ujedno koncesionar Istarskog ipsilona. U trenutku kad je san dosanjan, a druga cijev tunela svečano otvorena!
Čestitke na uspješnom dovršetku probijanja druge cijevi tunela Učka! Kakvi su dojmovi sad s malim odmakom?
Silić: Dugo smo čekali na taj povijesni dan za Istru i Primorsko-goransku županiju, ali i Republiku Hrvatsku. Pažljivo smo pripremali to svečano otvorenje. Tako da je to bio veliki dan i za nas i za naše djelatnike, a usudim se reći i vrlo emotivan dan.
Zašto je probijanje druge cijevi tunela od strateške važnosti za Hrvatsku?
Silić: Drugom cijevi tunela Učka dodatno spajamo Istru s ostatkom Hrvatske. Podsjetimo – 95 posto korisnika u Istru dolazi automobilima pa ne trebam govoriti o tome koliko je potrebna kvalitetna i sigurna prometna infrastruktura. Uzimajući u obzir da otprilike 30 posto cjelokupnog hrvatskog turizma čini Istra, onda mislim da smo svi svjesni koliko je jedna takva infrastruktura pored sigurnosti i protočnosti prometovanja važna i u pogledu jačanja turističkog potencijala. Uz to, ne zaboravimo da to znači i ulaganje u gospodarstvo. U zadnjih šest godina u modernizaciju prometne infrastrukture uloženo je 600 milijuna eura, što je posljedično utjecalo na 0,5 posto rasta BDP-a. Više od 500 djelatnika je bilo zaposleno na gradilištu. Vjerujem da je sve to doprinijelo tome da mladi ostanu u Istri i Hrvatskoj, da se zaposle te da time potaknemo lokalno gospodarstvo.
Veliki građevinski projekti znače i velike odgode. U slučaju probijanja druge cijevi tunela Učka, svi su radovi izvedeni unutar zadanih rokova. Kako je bio organiziran projekt da ste to uspjeli ostvariti?
Silić: Radovi su bili jako izazovni. Hvala Vam na pitanju, malo tko pita koje su sve prepreke bile u tijeku izgradnje druge cijevi tunela u ove tri godine. Među najvećim izazovima istaknuo bih probleme s geologijom. Sastav tla je bio lošiji nego što je to bio slučaj s postojećom cijevi. Naišli smo na više od 30 jama i pukotina.
Uz to je bilo izazovno izvoditi radove dok se u postojećoj cijevi promet neometano odvijao na samo 30-50 metara udaljenosti. Ono što nas posebno veseli jest da nije bilo poginulih. I što smo uspjeli projekt završiti u roku.
Radili ste brojna testiranja prije otvaranja tunela. Koliko je visoka razina sigurnosti u novoj cijevi?
Silić: U opsegu posla bilo nam je i sagraditi novu kontrolnu sobu. Ondje smo objedinili kontrolu i nadzor prometa u staroj i novoj cijevi. Riječ je o jedinstvenom sustavu nadzora automatske detekcije incidentnih situacija. Uz to i vatrodojave te sustava LED rasvjete.
Ideja je bila da centraliziramo, pratimo, testiramo. Neki od zadnjih testova koje smo napravili prije dobivanja uporabne dozvole poput paljenja vozila u tunelu pokazali su da je modernija i kvalitetnija oprema reagirala unutar nekoliko sekundi. Poanta je smanjiti takvu vrstu rizika, da se na vrijeme intervenira te da situaciju imamo pod kontrolom.
Prije nekoliko mjeseci razgovarali smo i s tehničkim direktorom BINA Istre, gospodinom Christianom Santalezom. On nam je tada kazao što vas čeka s prvom cijevi tunela nakon što se druga pusti u promet.
Santaleza: Njezina obnova zahtijeva potpuno zatvaranje cijevi i prebacivanje cijelog prometa u novoizgrađenu. I idemo – sustav kanalizacije, ventilacija, oprema, rasvjeta, kolnička konstrukcija. I to sve u skladu s najstrožim sigurnosnim normama.
Koliko je zahtjevno nadograđivati već postojeći tunel ne bi li bio u skladu s najnovijim sigurnosnim zahtjevima i o kojem financijskom iznosu govorimo?
Silić: Renovacija postojeće cijevi planirana je od samog početka, da je uskladimo s europskom direktivom iz 2004. o sigurnosti dugih tunela u Europskoj uniji koji nemaju izlaze za nuždu. Ne samo da smo napravili taj minimum, nego smo uveli i dodatne sigurnosne mjere.
Ideja je da zamijenimo cijelu rasvjetu, postavimo novu reverzibilnu ventilaciju, uvedemo novi sustav video detekcije incidentnih situacija. Drugim riječima, cijeli niz mjera ukupne vrijednosti iznad 22 milijuna eura.
Radovi će potrajati do iduće turističke sezone kad se nadam da će obje cijevi biti u punom prometu.
Tunel Učka ima i jednu dodanu vrijednost kao prvi takav tunel u Hrvatskoj. Recite nam o čemu je riječ.
Silić: Gledali smo da tunel Učka ne asocira samo na neku mega strukturu te da ne bude samo simbol metala, čelika i betona. Umjesto toga smo estetski željeli tunel povezati s Istarskom i Primorsko-goranskom županijom. I to na način da smo s kvarnerske strane betonsku oblogu obložili 3D metalom različitih boja koji podsjeća na istarsku zemlju.
S istarske strane, naša upravna zgrada je cijela obasjana dekorativnom rasvjetom koja će se mijenjati ovisno o godišnjem dobu, a i kad će se obilježavati posebni događaji. Primjerice kad igra hrvatska reprezentacija i slično.
Na taj način želimo našim korisnicima prenijeti tu jednu simboliku kroz asocijacije na županije kojima prometuju. A i da kroz tunel pošaljemo poruku što se u datom trenutku događa u Hrvatskoj ili Istri.
Podignuli ste ljestvicu na svim mogućim poljima.
Silić: Htjeli smo pored aspekta sigurnosti i protočnosti ponuditi našoj dječici i budućim generacijama jednu lijepu infrastrukturu koja ima simboličnu vrijednost. Vrata Istre, spoj Istre s ostatkom Hrvatske. Spajamo sigurnu i udobnu vožnju uz ljepote Istre već od prolaska kroz drugu cijev tunela Učka. Tunela koji je od sada definitivno najsigurniji put do otkrivanja ljepota Istre.
Cijeli razgovor objavljen je Građevinskom podcastu #Notes.
Građevinski podcast #2 dr. sc. Dario Silić, generalni direktor BINA Istre o važnosti tunela Učka (youtube.com)