Fleksitarijanstvo je moderan termin koji se relativno nedavno pojavio u javnosti, ali i u znanstvenoj literaturi. U Oxfordski rječnik engleskog jezika fleksitarijanac je ušao 2014. godine, a radi se o kovanici dviju riječi ''fleksibilan'' i ''vegetarijanac'' odnoseći se na osobu koja se pridržava vegetarijanske dijete, ali povremeno konzumira meso i ribu.
Većinu potrošača mogli bismo svrstati u tri skupine: osobe koje jedu meso, osobe koje ne jedu meso te osobe koje smanjuju meso u prehrani. Fleksitarijance možemo svrstati u treću skupinu osoba koje imaju nekoliko vegetarijanskih dana u tjednu, za razliku od osoba koje konzumiraju meso svaki dan i koje svrstavamo u prvu skupinu - kaže Mirja Zupčić, mag.nutr. iz tvrtke Vitaminoteka.
Ova definicija u skladu je sa definicijom semi-vegetarijanstva, te se ova dva pojma u znanstvenoj literaturi često isprepliću. Pa se tako u jednom istraživanju semi-vegetarijanstvo definiralo kao prehrana u kojoj se najmanje tri dana u tjednu meso ne jede.
Čini se kako fleksitarijanci prepoznaju činjenicu kako je meso važan izvor proteina, masti i mikronutrijenata poput željeza i cinka, ali i uzimaju u obzir i etičku stranu hrane odnosno stalo im je do zaštite okoliša kao i životinja.
Također, fleksitarijanstvo uzima u obzir dokaze kako dugoročna konzumacija obilja crvenog mesa i procesiranog mesa u prehrani podiže rizik od mortaliteta, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta karcinoma kao što je karcinom debelog crijeva. Međunarodna agencija za istraživanje raka crveno meso klasificira kao vjerojatno karcinogeno, dok je procesirano meso klasificirano kao karcinogeno.
Zdravstvene prednosti fleksitarijanstva
- Prema nekim istraživanjima, fleksitarijanci teže 15 % manje od svejeda, imaju nižu stopu bolesti srca, dijabetesa i karcinoma, te prosječno žive 3,5 godina duže- tvrdi Mirja Zupčić, mag.nutr. Kao i vegetarijanci, i fleksitarijanci moraju znati puno o prehrani, kombiniranju namirnica i planiranju dnevnih obroka. Također, trebaju u svoj jelovnik uvesti brojne ''nove'' namirnice poput mahunarki, tofua, seitana, orašastih plodova, sjemenki, klica te cjelovitih žitarica kako bi njihova prehrana bila što raznovrsnija i uravnoteženija.
Prehrana koja može spasiti svijet
Članak objavljen 2018. godine u časopisu Lancet pokazao je kako je fleksitarijanstvo najbolji model prehrane za budućnost. Naime, međunarodna znanstvena skupina pod nazivom EAT koju čini 37 znanstvenika tijekom tri godine radila je proračune i analize prehrambenih obrazaca u potrazi za obrascem koji bi predstavljao rješenje za probleme povezane s opskrbom hrane i prehranom u cijelom svijetu.
Skupina je istraživala na koji način osigurati dovoljno hrane za svijet 2050. godine te je tražila obrazac prehrane koji ostavlja najmanji ugljični otisak, ali istovremeno je tražila i obrazac prehrane koji smanjuje učestalost bolesti povezanih s prehranom i snižava rizik od preuranjene smrti. EAT grupa utvrdila je kako prehrambeni obrazac zvan ''fleksitarni'', podržava održivost u proizvodnji hrane, smanjuje emisije stakleničkih plinova, poboljšava zdravlje i snižava rizik od prijevremene smrti.
U ovom obrascu većina hrane trebala bi biti biljnog porijekla, ali za one koji to žele, namirnice životinjskog porijekla su također dozvoljene u određenom opsegu. Istraživači EAT-a pokazuju da bi se fleksibilnom prehranom mogao sniziti rizik od prijevremene smrti kao i ugljični otisak.
U fleksitarnoj prehrani kriteriji za glavne izvore proteina na temelju tjedne doze su sljedeći: 100 g crvenog mesa, 200 g peradi, 200 g ribe, 350 g orašastih plodova, 90 g jaja i 525 g graha/ mahunarki.
Fleksitarijanci uglavnom - žene
- Čini se kako većinu sljedbenika fleksitarijanske prehrane čine žene. S obzirom na zdravstvene i druge koristi ovog načina prehrane i činjenice da se mesa ne treba u potpunosti odreći, važno je proširiti glas o fleksitarijanstvu kako bi više muškaraca, ali ne samo njih, prigrlilo ovaj kvalitetan model prehrane - zaključuje mag.nutr. Zupčić.