“Ignoriranje simptoma koji pokazuju nagle ili značajne promjene u tijelu izrazito je rizično za zdravlje, a otkad se pojavio virus SARS-CoV-19, pacijenti sve češće odlaze liječniku tek kada je bolest već uznapredovala”, upozoravaju liječnici okupljeni u Hrvatskom društvu za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru i u udruzi KroHem. Zamijetivši ozbiljan trend odgađanja prvih pregleda u proteklih godinu dana, medicinski stručnjaci koji se bave zloćudnim bolestima krvi poslali su apel svima onima koji se ne osjećaju dobro da ne odlažu javljanje svojim liječnicima obiteljske medicine.
“U Hrvatskoj je rak javno-zdravstveni problem koji pogađa gotovo 20 % stanovništva, uključujući i rak krvnih i limfnih organa. Važno je upamtiti da u vrijeme pandemije ne prijeti samo koronavirus, već je potrebno osluškivati što tijelo govori. Ako se osoba primjetno osjeća loše, odlazak liječniku ne treba odgađati ni zbog kojeg razloga. Računica je jednostavna: smrtnost neliječenih zloćudnih hematoloških bolesti daleko nadmašuje onu koronavirusa od 1-2%, a o pravovremenom otkrivanju ovisi velik dio puta do izlječenja”, naglasio je prof. dr. sc. Rajko Kušec, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za hematologiju.
Zloćudne bolesti krvi, krvotvornog i limfnog tkiva peti su najčešći uzrok smrti od raka u svijetu. U tu skupinu bolesti spadaju, na primjer, razne vrste limfoma, leukemija i mijelom, koje mogu dovesti do smrtnog ishoda ako se na vrijeme ne dijagnosticiraju i pravilno ne liječe. Terapija ovih bolesti uključuje primjenu kemoterapije, imunoterapije, zračenja i bioloških lijekova, koji se kolokvijalno nazivaju pametnim ili ciljanim lijekovima. Kod nekih bolesti je potrebna i transplantacija krvotvornih matičnih stanica, poznatija kao transplantacija koštane srži.
“Dok postoje neke predispozicije za dobivanje zloćudnih bolesti, u najvećem broju slučajeva uzrok im je nepoznat. Samim time je pravovremena dijagnoza od presudne važnosti za život oboljelih. Najčešći simptomi su učestale infekcije dišnih puteva, grla, usne šupljine ili kože praćene vrućicom, umor, slabost, krvarenje, i gubitak tjelesne mase, noćno znojenje, povećanje limfnih čvorova, jetre ili slezene te bol u kostima”, naglasio je prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., predsjednik Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti – KroHem.
Kod hematoloških bolesti, nerijetko se problem može uočiti već u običnoj krvnoj slici. Ako se to dogodi, obiteljski liječnik će pacijenta poslati na daljnje pretrage i uputiti ga specijalistu hematologu. Usprkos raširenom stavu o predugim listama čekanja u hrvatskim bolnicama, hematološki odjeli promptno primaju pacijente koji trebaju liječenje jer ipak se radi o bolestima u kojima tek nekoliko dana može značiti razliku između života i smrti. Kako bi se u vrijeme COVID-19 epidemije dodatno zaštitili pacijenti, na samim pregledima poštuju se sve epidemiološke mjere, a potrebno je držati propisanu distancu u bolnicama te redovito prati i dezinficirati ruke.
Hrvatsko društvo za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru stručno je društvo hematologa i drugih stručnjaka koje se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesnika s bolestima krvi. Društvo nastoji potaknuti i educirati građane o važnosti redovitih pregleda, pravovremenoj dijagnozi i liječenju zloćudnih hematoloških bolesti, jednom od najvećih uzročnika smrtnosti u svijetu. U promicanju vrijednosti i zadaća Društva okupljeni su liječnici iz svih dijelova Hrvatske, specijalisti kliničke i dijagnostičke hematologije iz hematoloških odjela u svim većim bolnicama koji potiču suradnju s drugim društvima i sekcijama od interesa za hematološku struku i hematološke bolesnike. Tako prisno surađuju i s Hrvatskom kooperativnom grupom za hematološke bolesti – KroHem, nevladinom znanstveno-strukovnom udrugom koja okuplja stručnjake iz područja hematologije.